RUSKI veleposlanik u Norveškoj Nikolaj Korčunov komentirao je u prošlotjednom intervjuu za državnu novinsku agenciju RIA Novosti izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

Podsjetimo, Milanović je, govoreći o ambicijama američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, nazvao taj otok "beskorisnim" u usporedbi sa Svalbardskim otočjem. Milanović je istaknuo da Grenland ne predstavlja ključni faktor američke sigurnosti, osim u slučaju ekstremnog otapanja arktičkog leda koje bi dovelo do globalne katastrofe.

Umjesto toga, skrenuo je pozornost na Svalbard, norveški arhipelag koji, prema njegovim riječima, nudi veći strateški potencijal zbog nezaleđenog mora pod utjecajem Golfske struje.

"Postoji, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje. Ono pripada u principu Norveškoj. Ono je malo istočnije od Grenlanda i tamo završava Golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoji i to otočje. Grenland je beskoristan", naveo je Milanović.

Korčunov ukazao na ugovor iz 1920.

"Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao je Sjedinjene Države da usmjere svoju pozornost na arhipelag Spitsbergen, a ne na Grenland. Kako bismo trebali odgovoriti na tu ideju?", glasilo je pitanje koje je postavljeno Korčunovu.

"Smatramo da je ovaj komentar vrlo provokativan u trenutnim okolnostima. Ovaj stav je daljnji dokaz da zemlje NATO-a sve više zanemaruju temeljna načela međunarodnog prava, čak i u međusobnim odnosima", odgovorio je Korčunov.

"Sa svoje strane, polazimo od važnosti potpunog i dosljednog poštivanja odredbi Ugovora sa Spitsbergena iz 1920. godine, koji definira parametre posebnog pravnog statusa ovog arktičkog arhipelaga", dodao je.

Korčunov je mislio na ugovor potpisan u Parizu, kojim je Norveškoj priznat puni suverenitet, ali uz jedinstvene uvjete. Ključna odredba je potpuna demilitarizacija, koja zabranjuje osnivanje vojnih baza ili bilo kakvu uporabu otočja u ratne svrhe. Istodobno, ugovor jamči jednak pristup resursima svim potpisnicama, kojih je danas 48.

Zašto je Svalbard važan?

Svalbard je smješten u Arktičkom oceanu, na pola puta između sjeverne obale Norveške i Sjevernog pola. Obuhvaća površinu od oko 61.022 km kvadratnih, od čega je 60% pod ledom. Administrativno središte je Longyearbyen, naselje s oko 2.500 stanovnika koje čine Norvežani, Rusi i međunarodni istraživači.

Svalbard se nalazi na završetku tople Golfske struje, što sprječava potpuno zamrzavanje okolnog mora čak i zimi, čineći ga znatno pristupačnijim od Grenlanda.

Arktik koji se topi otvara pristup golemim rezervama nafte, plina te minerala ključnih za zelenu tranziciju, poput litija i kobalta. Također, Sjeverni morski put postaje sve kraća i isplativija ruta između Europe i Azije, a Svalbard predstavlja ključnu točku za nadzor i logističku podršku tom prometnom pravcu.

Moderna važnost Svalbarda nadilazi rudna bogatstva i seli se u sferu globalne komunikacije i visokih tehnologija. Na brdima iznad Longyearbyena smješten je SvalSat, najveća komercijalna zemaljska stanica za satelite u polarnoj orbiti na svijetu.

Zbog specifičnog položaja, Svalbard je jedno od rijetkih mjesta s kojeg je moguće komunicirati sa satelitima u svakom krugu njihove rotacije oko Zemlje, što ga čini nezamjenjivim za globalne GPS sustave, vremensku prognozu i vojni nadzor.