HRVATSKI predsjednik Zoran Milanović komentirao je danas ponovljene ambicije američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, nazvavši taj otok "beskorisnim" u usporedbi sa Svalbardskim otočjem.

Milanović je istaknuo da Grenland ne predstavlja ključni faktor američke sigurnosti, osim u slučaju ekstremnog otapanja arktičkog leda koje bi dovelo do globalne katastrofe.

Umjesto toga, skrenuo je pozornost na Svalbard, norveški arhipelag koji, prema njegovim riječima, nudi veći strateški potencijal zbog nezaleđenog mora pod utjecajem Golfske struje.

"Postoji, samo ne znam jesu u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje. Ono pripada u principu Norveškoj. Ono je malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoji i to otočje. Grenland je beskoristan", rekao je danas u izjavi koju je medijima dao u Čakovcu.

Što je Svalbard?

Svalbard je arhipelag u Arktičkom oceanu, smješten na pola puta između sjeverne obale Norveške i Sjevernog pola. Obuhvaća površinu od oko 61.022 km², od čega je 60% pod ledom.

Administrativno središte je Longyearbyen, naselje s oko 2.500 stanovnika koje čine Norvežani, Rusi i međunarodni istraživači.

Do početka 20. stoljeća Svalbard je bio "terra nullius" – ničija zemlja, korištena prvenstveno za lov na kitove i rudarstvo. Danas je otočje svjetski poznato i po Globalnom skladištu sjemena (Svalbard Global Seed Vault), koje čuva milijune uzoraka biljaka kao rezervu protiv globalnih katastrofa.

Pravni status i Svalbardski ugovor iz 1920.

Međunarodni status arhipelaga definiran je ugovorom potpisanim u Parizu, kojim je Norveškoj priznat puni suverenitet, ali uz jedinstvene uvjete. Ključna odredba je potpuna demilitarizacija, koja zabranjuje osnivanje vojnih baza ili bilo kakvu uporabu otočja u ratne svrhe. Istodobno, ugovor jamči jednak pristup resursima svim potpisnicama, kojih je danas 48.

To znači da građani i tvrtke iz država poput SAD-a, Rusije i Kine imaju pravo na eksploataciju prirodnih bogatstava i znanstvena istraživanja pod istim uvjetima kao i Norvežani. Na temelju toga, Rusija održava rudarsko naselje Barentsburg, dok Kina ondje ima svoje istraživačke stanice.

Zanimljivo je da, iako je Kraljevina SHS pristupila ugovoru još 1925. godine, Hrvatska danas nema formalnu pravnu osnovu za polaganje prava na Svalbardu. Nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska nije službeno potvrdila nastavak primjene ugovora niti obavila notifikaciju o sukcesiji.

Srbija je jedina država s prostora bivše Jugoslavije koja je formalizirala svoj status deponiranjem deklaracije o kontinuitetu 2022. godine.

Ipak, unatoč izostanku formalnog članstva u ugovoru, Hrvatska ostaje prisutna na arhipelagu kroz sudjelovanje u projektu Globalnog skladišta sjemena.

Hrvatska je, naime, među državama koje su deponirale svoje nacionalne kolekcije sjemenja u ovu arktičku riznicu, čime aktivno pridonosi globalnom očuvanju biljne bioraznolikosti unutar norveškog suverenog teritorija.

Zašto je Svalbard strateški važan, ali i mjesto geopolitičkog rizika

Svalbard se nalazi na završetku tople Golfske struje, što sprječava potpuno zamrzavanje okolnog mora čak i zimi, čineći ga znatno pristupačnijim od Grenlanda.

Njegova važnost u 2026. godini nadilazi klimatske prednosti. Arktik koji se topi otvara pristup golemim rezervama nafte, plina te minerala ključnih za zelenu tranziciju, poput litija i kobalta. Također, Sjeverni morski put postaje sve kraća i isplativija ruta između Europe i Azije, a Svalbard predstavlja ključnu točku za nadzor i logističku podršku tom prometnom pravcu.

Iz perspektive sigurnosti, Svalbard je kritičan čvor.

Ruska Federacija arhipelag vidi kao strateški bitan za zaštitu svoje Sjeverne flote smještene na Kolskom poluotoku. Od početka invazije na Ukrajinu, Norveška i NATO izražavaju pojačan oprez, smatrajući da ruske rudarske operacije i naselja na Svalbardu mogu služiti kao pokriće za hibridne prijetnje i nadzor komunikacijskih kabela u Arktiku.

Prisutnost Kine dodatno usložnjava situaciju, čineći Svalbard jednom od najosjetljivijih točaka međunarodnih odnosa na sjeveru, gdje se izravno sudaraju suverenitet članice NATO-a i gospodarska prava njezinih globalnih rivala.

Zašto je Svalbard specifičan?

Moderna važnost Svalbarda nadilazi rudna bogatstva i seli se u sferu globalne komunikacije i visokih tehnologija. Na brdima iznad Longyearbyena smješten je SvalSat, najveća komercijalna zemaljska stanica za satelite u polarnoj orbiti na svijetu.

Zbog specifičnog položaja, Svalbard je jedno od rijetkih mjesta s kojeg je moguće komunicirati sa satelitima u svakom krugu njihove rotacije oko Zemlje, što ga čini nezamjenjivim za globalne GPS sustave, vremensku prognozu i vojni nadzor.

Ova digitalna nadmoć istovremeno je i izvor velike ranjivosti; arhipelag je s kopnom povezan optičkim kablovima na dnu mora čija su oštećenja posljednjih godina izazvala uzbunu u NATO-u, potaknuvši sumnje u sabotaže usmjerene na prekid protoka informacija.

Uz to, jedinstveni bezvizni režim koji Rusima omogućuje slobodan boravak i rad unutar granica jedne NATO države stvara teren za ono što obavještajne službe nazivaju hibridnim ratovanjem – od ometanja GPS signala do postavljanja podmorskih senzora.