U GODINU dana cijene hrane u Hrvatskoj skočile su 20 posto, dva puta više od prosječnog povećanja cijena prehrambenih namirnica u EU, a kruh je poskupio čak 31 posto, pokazuju podaci Eurostata, piše Večernji list.

Hrvatska se prema rastu potrošačkih cijena kruha našla među prvih pet država članica s najvećim poskupljenjem. Prva je Mađarska, u kojoj je kruh u godinu dana poskupio 65 posto, a slijede Litva, Estonija, Slovačka i Hrvatska s poskupljenjem od 31 do 33 posto. Različite su veličine i vrste kruha u ponudi, no rijetkima je cijena deset kuna i manje, a najčešće se štruca kruha prodaje po 13 do 15 kuna.

Kruh se, inače, nije našao među devet prehrambenih artikala kojima je vlada vratila cijene za trećinu i zamrznula ih, ali jest, primjerice, brašno.

Jedna kiflica košta kao nekad štruca kruha

Hrvatska, zapravo, ne ovisi o tome što se događa na globalnom tržištu žitarica jer ih proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Pšenice ima i za izvoz pa se poskupljenje uglavnom veže uz skuplje energente, struju i plin koji se koriste za krušne peći, skuplja gnojiva i slično.

Sada u pekarnicama jedna kiflica dođe koliko je donedavno bila štruca kruha. Prema anketi o potrošnji kućanstava iz 2019. godine, kod nas svaki član kućanstva u prosjeku pojede 45 kilograma kruha i peciva godišnje, no isto tako potroši se i 15 kilograma brašna po osobi, sedam kilograma tjestenine, jedan kilogram pahuljica te po dva kilograma ostalih proizvoda od žitarica, piše Večernji.