OGRANIČAVA se cijena devet prehrambenih proizvoda. Radi se o odluci vlade koju je danas predstavio premijer Andrej Plenković.

Među proizvodima čija se cijena ograničava su ulje, brašno, šećer, svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso, i to za više od 30 posto.

Jesenski Paket Mjera Za Zaš... by Index.hr

>> Ograničene cijene piletine, mljevenog mesa, svinjske vratine, ulja... Pogledajte ih

Prema vladinoj odluci, najviša maloprodajna cijena za jestivo suncokretovo ulje po litri ne smije biti veća od 15.99 kuna (2.12 eura), a marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu umanjena za sve rabate i vanfakturne popuste iznosi najviše pet posto.

Najviša maloprodajna cijena trajnog (UHT) mlijeka s 2.8 posto mliječne masti po litri ne smije biti viša od 7.39 kuna (0.98 eura), uz najveću maržu od pet posto. Bijeli kristalni šećer ne smije koštati više od 7.99 kuna (1.06 eura) po kilogramu, a marža se ograničava na najviše jedan posto.

Najviša maloprodajna cijena za brašno tip T-550 glatko po kilogramu ne smije prelaziti 5.99 kuna (0.80 eura), a za tip T-400 oštro po kilogramu ne smije biti veća od 6.29 kuna (0.83 eura). Marža trgovaca za oba tipa brašna ograničava se na najviše pet posto.

Za svinjsku lopaticu bez kostiju najviša cijena utvrđuje se u iznosu od 24.99 kuna (3.32 eura) po kilogramu, kao i za svinjski vrat s kostima, a za miješano mljeveno meso 32.99 kuna (4.38 eura) po kilogramu. Marža trgovaca ograničena je na najviše jedan posto.

Cijelo pile ne smije se prodavati za više od 24.99 kuna (3.32 eura) po kilogramu, s maržom od najviše pet posto.

U Srbiji nije krenulo na bolje

Inače, Srbija je već prošle godine ograničila cijene mlijeka, brašna, ulja, svinjetine... Te cijene ograničene su i dalje. Kako je poručeno iz srpske vlade, cilj mjere je zaštita tržišta, odnosno sprečavanje deformacija u formiranju cijena navedenih roba, koje su izuzetno važne za opskrbu potrošača, a naročito siromašnijih socijalnih kategorija.

Međutim, ove godine u Srbiji došlo je do nestašice nekih proizvoda, ponajviše šećera i mlijeka. Izvještavali su o tome i tamošnji mediji. Tako je primjerice Nova.rs u lipnju izvještavala kako šećera nema nigdje te kako prodavači govore da će doći tek sljedeći tjedan.

Novinari ovog medija posjetili su tri trgovine gdje su zatekli prazne police. Trgovci su im rekli da će šećer doći idućeg tjedna. U trgovinama većih trgovačkih lanaca, osim šećera, nije bilo niti ulja.

Vučković kaže da se Hrvatskoj neće dogoditi nestašica

Oglasio se tada o problematici i srpski predsjednik Aleksandar Vučić koji je istaknuo da u Srbiji ne postoji problem sa šećerom. Prema njegovom mišljenju do takve situacije je došlo jer u Srbiju dolaze ljudi iz regije i kupuju po deset paketa jer je kod njih najjeftiniji.

Može li se Hrvatskoj dogoditi takva nestašica? Ministrica poljoprivrede Marija Vučković misli da ne može.

"Ovakve mjere se donose iznimno, rijetko i ne lako. Ovo je specifičan trenutak. Ne očekujemo nestašice, izabrani su artikli, razgovarali smo sa svima u lancu opskrbe hranom i mjera je donesena na tri mjeseca", rekla je ona.

Srpski ekonomist Gajić: Većina ekonomista je govorila da to nije dobra ideja

Popričali smo sa srpskim ekonomistom Mihailom Gajićem, programskim direktorom istraživačke jedinice LIBEK-a. On nas je upoznao sa srpskim primjerom, objasnivši zašto je to bila loša odluka srpske vlade.

"U globalu, vlada je ograničila cijene određenih proizvoda još prošle godine. Radilo se tu o ulju, šećeru, mlijeku, pojedinim vrstama mesa. Većina ekonomista je i tada govorila da to nije najbolja ideja i da može doći do nestašica. Do kojih je i došlo", rekao je on.

"Doduše, nije došlo tako brzo kao 1990-ih godina, tada je bila situacija puno teža. Zašto nije došlo tako brzo? Jer država nije ograničila sve cijene, primjerice, mlijeka. Nego je to bilo, recimo, mlijeko od 2.8 posto mliječne masti u pakiranju od litre.

Što se tiče mlijeka u većim pakiranjima, ili s više ili manje mliječne masti, njihova cijena je rasla. Kompanije su tako mogle kontrolirati marže, možda bi imale gubitke na jednom pakiranju, ali bi to nadoknađivale dobitkom na drugim pakiranjima", rekao je.

"Mljekare su izgubile interes"

Dodaje da je to držalo situaciju neko vrijeme u normali.

"Ali kako je vrijeme prolazilo, rasle su cijene, inflacija je prešla 12 posto, mljekare nisu imale interes ponuditi veću otkupnu cijenu proizvođačima mlijeka. Njihova cijena proizvoda je bila zamrznuta, ali imali su i druge troškove, od stočne hrane, energije ili goriva. To je dovelo do manje isporuke mlijeka", govori.

Navodi kako je došlo i do panike kod dijela stanovništva.

"Također, bila je tu i jedna stvar psihološke prirode. Kad politički vrh u nekoliko navrata najavljuje najgore moguće zime, navodi koliko koje namirnice ima u robnim zalihama - onda to stvara psihološku paniku. Ljudi su radili zalihe proizvoda.

A kad se rade zalihe, obično se kupuje najjeftinije. Najviše su se kupovali proizvodi kojima je cijena ograničena. I zato je došlo također do nestašice. Jedan razlog jest, dakle, političko-ekonomski, a drugi psihološko-politički.

Mi smo imali i situaciju sa šećerom jer je postojala indicija da je bilo kontrole tržišta. I to tako da je jedna kompanija napravila zalihe s namjerom da šećer prodaje kasnije po većim cijenama kad dođe do smanjenja ponude", kaže.

"Odluka je politički popularna"

Ograničenja su i dalje na snazi.

"Ne znamo kad će biti ukinuta. Politički su popularna, to je stara šala da će mlijeko, brašno i šećer biti jeftini, samo da ih možda neće biti. Mjere su popularne jer većini intuitivno nije jasno da dolazi do nestašice kad su cijene ograničene. Oni vide samo da su cijene niže i misle da ih je država zaštitila od porasta cijena.

Prave mjere bi bile recimo povećanje socijalne pomoći ili mirovina, zaštititi ljudima prihode, a ovako se stvara samo to da cijelo tržište bude pogođeno. Jer zaštita standarda ide manje-više svima, pa to jeftinije mlijeko može i kupiti svatko, a ne oni kojima je ta niža cijena i potrebna", kaže on.

Usporedba s Hrvatskom

Povukao je paralelu s Hrvatskom.

"Hrvatska je uključena u tržište Europske unije, njoj je lakše uvoziti proizvode ako dođe do nestašice, ali pitanje je i isplati li se to ekonomski. I u drugim zemljama EU smo imali situacije da su se ograničavale cijene, od struje, plina ili goriva.

Ako ograničenje bude više nego što je tržišna cijena, onda nestašica neće biti, kao što je slučaj u Srbiji s gorivom. Tu je vlada ograničila cijene, ali iznad tržišne cijene pa nema nestašica.

U tom kontekstu treba promatrati hrvatsko ograničavanje cijena namirnica, ako one budu dosta niže od tržišne cijene, bit će veća mogućnost da dođe do nestašica. Jednostavno rečeno, proizvođačima se neće isplatiti više proizvoditi taj proizvod", objasnio je Gajić za Index.