NAKON osam godina najava, Hrvatske autoceste najavljuju da će do kraja godine raspisati natječaj za proširenje najopterećenije dionice autoceste u Hrvatskoj, one između Zagreba i Karlovca, na tri vozne trake.

Radove planiraju završiti do 2028., 10 godina nakon najave

Ova dionica između Zagreba i Karlovca smatra se prvom autocestom u Jugoslaviji i jednom od najznačajnijih prometnica izgrađenih u regiji, sa svojom izgradnjom započetom 1972. godine, što je označilo početak moderne autocestovne mreže u zemlji.

"Za predmetnu dionicu izrađeno je idejno rješenje te je u srpnju 2025. godine ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Do kraja 2025. godine planira se raspisati natječaj za radove, dok se dovršetak radova planira do kraja 2028. godine.

Dionica Zagreb - Karlovac ukupne je duljine 38 km, predviđene su tri vozne trake i zaustavna traka u oba smjera, te tri nova čvora: čvor Stupnik, čvor Ašpergeri i čvor Selce (Karlovac). Čvor Jastrebarsko potrebno je rekonstruirati, dok čvor Donja Zdenčina ostaje. Postojeće nadvožnjake preko autoceste potrebno je ukloniti te izgraditi nove", odgovorili su Indexu iz Hrvatskih autocesta.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da bi projekt trebao koštati oko 200 milijuna eura. U drugoj fazi trebao bi se proširiti i dio autoceste od Karlovca do Bosiljeva. Butković je potvrdio da se za drugu fazu izrađuju idejni projekti.

Zašto se toliko čekalo?

Zanimalo nas je zašto se toliko čekalo na projekt proširenja autoceste Zagreb - Karlovac budući da je ono najavljeno još 2017. godine. Kao što smo naveli, ova dionica A1 autoceste najopterećenija je u Hrvatskoj, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada promet prema Jadranu, ali i s juga prema Zagrebu, doseže rekordne razine.

Tijekom vikenda, ljeti, autocestama u Hrvatskoj prometuje i više od milijun vozila. Veliki dio tog prometa ulazi na autocestu preko naplatne postaje Lučko. Kolone se nerijetko se protežu od Lučkog sve do Bosiljeva (više od 50 km autoceste).

Što kaže HAC? Spominju pandemiju

Iz HAC-a navode da je ovom dionicom do kraja 2020. upravljala tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb. Pojašnjavaju da je ARZ u svrhu pripreme dokumentacije za povećanje kapaciteta autoceste Zagreb-Karlovac izradio masterplan razvoja prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac (ožujak 2017. godine) te studiju izvodljivosti za projekt prilagodbe infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac (siječanj 2020. godine).

Oba dokumenta sufinancirana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj. ARZ je planirao da se i sama realizacija projekta financira iz EU fondova, međutim do pripajanja Hrvatskim autocestama nisu osigurana sredstva za realizaciju projekta iz EU fondova.

"Studijom izvodljivosti tada je kao optimalna varijanta proširenja odabrana varijanta s proširenjem postojeće zaustavne trake tako da se u iznimnim slučajevima predmetna traka može otvoriti za promet.

Nakon pripajanja, a u uvjetima poslovanja izazvanih Covidom, kada je promet na autocestama pao i za 80%, daljnje aktivnosti vezane za projekt povećanja kapaciteta privremeno su bile usporene", kažu iz HAC-a.

"S obzirom na to da je nakon pandemije došlo do povećanja prometa na predmetnoj dionici s tendencijom rasta te pojave učestalih gužvi i zastoja, Hrvatske autoceste su u lipnju 2023. godine ugovorile izradu projektne dokumentacije za povećanje kapaciteta na način da se dogradi dodatna vozna traka za svaki smjer vožnje", navode iz HAC-a.

Ševrović: Ovo je kao da tri litre vode pokušate staviti u bocu od litre

Marko Ševrović, predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, govori za Index da u dvije trake u sat vremena može proći oko 3000 automobila.

"U idealnim vremenskim uvjetima nešto više, u lošijim nešto manje od toga. Mi imamo situaciju da na Lučko dolazi šest prometnih traka; iz smjera zapada dolaze dvije, iz smjera istoka jedna, a iz Zagreba (sa sjevera) tri prometne trake. To je kao da tri litre vode pokušate staviti u bocu od litre", kaže Ševrović.

"Kad dodamo tu jednu traku, dobit ćemo dodatni kapacitet od 1000 – 1200 automobila u sat vremena. U principu, ono što je problem to je vijadukt Drežnik kod Karlovca. Kad se gradila cesta, štedjelo se i tu nema prostora za proširenje.

Tu moramo graditi ili treći nadvožnjak ili rekonstruirati neki od dva jer nam trebaju barem tri trake do Bosiljeva. Ako do toga ne dođe, imat ćemo čep od odmorišta Draganić do Lučkog ili zagrebačke obilaznice", dodaje naš sugovornik.

"Ono što bi bilo idealno jest kad bi se izgradila slovenska autocesta od Postojne do graničnog prijelaza Rupe. Tada bi dio prometa iz zapadne Europe prešao na taj koridor i rasteretilo bi se Lučko. Šteta je što Slovenija na tome ne radi", kazao je.

"98% vremena autocesta je ipak prazna"

Što se tiče čekanja od punih osam godina od najave do raspisivanja natječaja, Ševrović ne smatra da je to problem.

"Činjenica je da je ipak 98 posto vremena autocesta prazna. Nitko nije dovoljno bogat da nikad nema preopterećenja. Hrvatski problem nisu gužve na autocestama nego u gradovima, tu treba raditi, razviti prometne sustave Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Zadra.

Vidim da je HAC objavio tender za novu zagrebačku obilaznicu, koja bi išla južno od postojeće, iza Velike Gorice pa na Svete Nedelju prema Vrbovcu. To je projekt koji ne rješava srž problema. Treba razmisliti treba li radije ići na proširenje kapaciteta postojeće obilaznice te izgradnjom paralelnih prometnica uz Savski nasip koje bi se koristile uz opterećenje obilaznice", govori.

Ormuž: Ova cesta je u istoj konfiguraciji već 52 godine

Stalni sudski vještak za promet Krunoslav Ormuž za RTL je upozorio da je dionica Zagreb – Karlovac izgrađena još 1972. godine i puštena u promet 1973., a u međuvremenu nije doživjela bitne izmjene.

"Ona je u istoj konfiguraciji već 52 godine. Tada je bila dobro dimenzionirana, ali danas imamo problem. Mene čudi što se treći, a možda i četvrti trak nije ranije počeo graditi", rekao je Ormuž za RTL.

Smatra da projekt tehnički nije zahtjevan te da problemi nisu vezani uz izvedbu, nego uz političke prioritete.

"Ne vidim posebne tehničke prepreke za gradnju trećeg traka između Zagreba i Karlovca. Tamo nema zahtjevnih objekata. Ozbiljniji izazovi počinju tek od Karlovca prema Bosiljevu, gdje teren uključuje više objekata i zahtjevniju infrastrukturu", govori.

Osim protočnosti, treći trak mogao bi pozitivno utjecati i na sigurnost u prometu. "Ako postignemo veću protočnost, dio vozila preusmjerit ćemo s državnih i županijskih cesta koje su znatno opasnije", rekao je Ormuž.