U DEVET godina na Medvednici je nestalo oko 150 hektara šume, površina veća od 206 nogometnih igrališta ili polovine Maksimirskog parka, a zahvaljujući zagrebačkoj programerki Ladi Kovjanić odsad svatko može jasno vidjeti kako s vremenom na Sljemenu nestaje drveće i ostaju gole padine i panjevi.

Kao strastvena planinarka, koja Medvednicu smatra svojim drugim domom, primijetila je da se njezine šetnje omiljenim stazama sve češće pretvaraju u preskakanje panjeva, zaobilaženje nepreglednih čistina i gaženje kroz duboko blato. Potaknuta tim prizorima, odlučila je pokrenuti detaljno računalno istraživanje i analizu satelitskih snimaka europske misije Sentinel-2 u razdoblju od 2017. do 2026. godine.

Galerija

"Napisala sam program koji analizira sječu šuma. Često sam na Sljemenu i neka područja baš izgledaju apokaliptično. A u posljednje vrijeme razmjeri sječe vide se i golim okom iz grada. Kad se na proljeće sve zazeleni, točno se mogu uočiti rupe u tim šumama", kaže programerka i poduzetnica Lada Kovjanić.

Povucite klizač na karti niže i pogledajte razmjere sječe

Stotine manjih sječa i selektivnih prorjeđivanja prolaze ispod radara

Naglašava da je brojka od 150 hektara (jedan hektar ima 10000 četvornih metara) izrazito konzervativna i oprezna. Kako bi algoritam bio znanstveno točan i kako bi se izbjegle tehničke pogreške na snimkama, u obzir su uzete samo pojedinačne posječene površine veće od tisuću četvornih metara.

To znači da su stotine manjih sječa, probijanja manjih šumskih puteva i selektivnih prorjeđivanja pod krošnjama ostali ispod radara njezina modela, a sustav ne bilježi ni prirodno sušenje pojedinih stabala. Prave brojke i stvarna šteta u šumi neusporedivo su veće.

"Koristim samo podatke iz javnih izvora. Analiziram satelitske snimke i preklapam s podacima iz katastra tako da se vidi na kojim se česticama siječe. Stanje se može pratiti iz godine u godinu od 2018. jer je tek od tada dostupna dobra rezolucija", kaže Kovjanić i dodaje:

"Budući da nisam pravnica, nisam se bavila pitanjima legalnosti sječe, ali znam da nadležne institucije, Hrvatske šume i Park prirode Medvednica, obično to opravdavaju čišćenjem šume nakon oluja. Zato ću u sljedećem koraku točno provjeriti datume tih oluja. Osim toga, otprilike polovica šuma na Medvednici u privatnom je vlasništvu", kaže Kovjanić za Index.

Hrvatske šume tvrde da je sječa u skladu s planovima

Spomenute institucije na pitanja medija i udruga obično odgovaraju da se sječa na Medvednici provodi u skladu s važećim šumskogospodarskim planovima i pravilima zaštite prirode. Hrvatske šume navode da je riječ o redovnim gospodarskim i sanitarnim zahvatima, kojima se uklanjaju oštećena, suha ili odabrana stabla te omogućuje prirodna obnova šume.

U pojedinim slučajevima, poput radova oko Medvedgrada, pozivaju se i na preporuke Hrvatskog šumarskog instituta, dok Park prirode Medvednica ističe da je sječa dopuštena ako je predviđena odgovarajućim planovima gospodarenja i ako ne ugrožava ciljeve zaštite parka. Isto vrijedi i za privatne vlasnike, koji ne smiju proizvoljno rušiti stabla, nego isključivo u skladu sa šumskogospodarskim planovima.

"Mapirat ću sve veće šumske površine u Hrvatskoj"

"Nakon Sljemena, istovjetnu kartu napravila sam za Ćićariju. I oko toga se diglo dosta prašine, a namjeravam otvoriti poseban portal koji će omogućiti uvid u sve veće šumske površine u cijeloj Hrvatskoj, uz poseban naglasak na zaštićene površine poput parkova prirode", rekla je Kovjanić, dodavši da na tom projektu surađuje sa Zelenim odredom, neovisnom braniteljskom udrugom koja se bavi zaštitom prirode, ponajprije istraživanjem i prijavljivanjem sumnji na nezakonitu sječu šuma i nepravilnosti u gospodarenju otpadom.

Index je rezultate analize poslao Hrvatskim šumama, Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica te Državnom inspektoratu i zatražio objašnjenje kako tumače gubitak oko 150 hektara šumskog pokrova te koliko se evidentiranih površina može povezati s planiranim sječama, prirodnim štetama ili mogućim nepravilnostima. Odgovor ćemo objaviti kad i ako ga dobijemo.