Foto: FAH

PREDSTOJNICA Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Mirela Stanić-Popović odbacila je tvrdnje predsjednika Zajednice povratnika Hrvatske Josipa Kompanovića da se u tom uredu "događa neviđeni kriminal" te ustvrdila da je riječ o Kompanovićevom kontinuiranom napadu na nju osobno kao i pokušaju utjecanja na nesmetani rad tog ureda.

"Prije svega, ovdje se radi o kontinuiranom napadu gospodina Kompanovića i njegovom pokušaju utjecanja na nesmetani rad Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i mene osobno, s ciljem otežavanja povratka, pomirenja i izgradnje mira u zajednicama koje su stradale u ratu, ostvarivanja prava onima kojima je to zakon zajamčio te onemogućavanje manjinske participacije u vlasti i institucijama Republike Hrvatske. Protiv iznesenih kleveta, branit ću se kao privatna osoba i kao dužnosnica Republike Hrvatske na sudu", navela je Stanić-Popović u demantiju dostavljenom Hini u petak navečer.

"Neviđeni kriminal"

Kompanović je na konferenciji za novinare u Osijeku ocijenio da se u tom državnom uredu događa "neviđeni kriminal", o čemu je obavijestio Državno odvjetništvo te pozvao i mandatara Tihomira Oreškovića i sve koji sudjeluju u ustroju nove Vlade da do njezine uspostave "pokušaju donijeti nekakav nalog" kako bi taj ured prekinuo sve osim poslova održavanja.

"Samo tako će se konačno zaustaviti bezočna diskriminacija Hrvata u Hrvatskoj te bezočno dijeljenje novca hrvatskih građana po stranačkim kriterijima, i to samo onima koji su iz SDSS-a", izjavio je Kompanović navodeći da za "sve odgovornom smatra predstojnicu Mirelu Stanić-Popović, visokorangiranu članicu SDSS-a koja je tijekom okupacije bila čuvarica zatvora u Kninu".

U svom demantiju Stanić-Popović navodi da je u "spomenutom periodu za što je se optužuje, pohađala kninsku srednju školu, redovito, a potom fakultet, također redovito", te da se u Knin vratila 1999.

Navela je da je predstojnicom ureda imenovana prije 2,5 godine te da su aktivnosti isključivo bile usmjerene na raščišćavanje naslijeđenih zaostataka i nepravilnosti u radu, nastojanju da se uvede poštivanje pravnih načela u utvrđivanju prava na stambeno zbrinjavanje te da se osnaži transparentnost u radu.

Vezano za Kompanovićeve navode o nenaplaćenoj najamnini i oštećenju državnog proračuna, navodi da je Ured od 1. svibnja 2013. preuzeo na upravljanje i gospodarenje od svojih pravnih prednika 18.809 predmeta s utvrđenim pravom na stambeno zbrinjavanje korisnika kojima je dodijeljena stambena jedinica u razdoblju od 1995. do 30. travnja 2013., te da od toga broja za više od 4.500 nisu pravovremeno sklopljeni ugovori o najmu ili su ispostavljeni, ali samo za dio razdoblja korištenja nekretnine.

Stanić-Popović pojašnjava da se radi o korisnicima slabog imovnog stanja, a često i teških socijalnih prilika zbog čega je vjerojatnost naplate potraživanja nagomilanog duga vrlo mala.

Upravo zbog toga ured u suradnji s Državnim odvjetništvom pokušava pronaći adekvatno rješenje, odnosno utvrditi model naplate nenaplaćenih najamnina koji bi bio svrhovit i sukladan mogućnostima korisnika kako ne bi došlo do dodatnog zagušenja državnog aparata pokretanjima postupaka iseljenja, sudskim sporovima i sl, navodi predstojnica.

Također napominje da ured postupa isključivo na način da se niti jedan korisnik ne uvodi u posjed dodijeljenog stana bez obostrano potpisanog ugovora o najmu čija se naplata također prati.

Odgovarajući na Kompanovićeve tvrdnje da je ured nedavno raspisao natječaj za dodjelu tri milijuna kuna jedinicama lokalne samouprave te da su među osam izabranih u četiri načelnici općina iz SDSS-a te da je riječ "o diskriminaciji hrvatskog čovjeka u Hrvatskoj", Stanić-Popović navodi da je natječaj proveden po utvrđenim kriterijima koji su objavljeni na internetskim stranicama ureda.

"Nacionalnost nije uvjet"

Što se tiče ugovora bagatelne vrijednosti koje je ured sklopio s tvrtkom Oxonia j.d.o.o., postupci su provedeni sukladno Odluci koja se također može naći na internetskim stranicama ureda, a nezakonitosti, kako tvrdi Kompanović, nije bilo ni na natječajima za prijem u službu, navodi Stanić-Popović.

"Nacionalnost nije uvjet za prijem na posao. Trenutno je u uredu zaposlen 121 državni službenik od kojih se dvoje izjašnjavaju kao pripadnici srpske nacionalne manjine", istaknula je.

Kompanović tvrdi i da je ured u protekle tri godine izdao 1444 rješenja o stambenom zbrinjavanju bivšim nositeljima stanarskog prava, Srbima koji su ostavili stanove u Hrvatskoj i otišli 1991., te 60 rješenja o stambenom zbrinjavanju prognanika - povratnika, Hrvata, na što predstojnica Stanić-Popović odgovara da je zbrinuto 203 bivših nositelja stanarskih prava i 1043 prognanika i povratnika.

"Bez obzira na to kakva će biti daljnja sudbina ovog državnog ureda, te tko će mu biti na čelu, svoj maksimalan angažman sam dala kako bi stanje bilo znatno uređenije od onog koje sam zatekla i spremna sam pružiti svu potrebnu pomoć da se ovaj posao koji obremenjuje naše građane, ali i ugled naše domovine u svijetu okonča", poručila je Stanić-Popović.