Foto: Davor Višnjić/ Pixsell

HRVATSKA bi uskoro, ako se usvoje predložene izmjene sustava poreza na dodanu vrijednost, mogla postati zemlja s jednim od najviših poreza na ugostiteljstvo na Mediteranu.

Vlada je predložila da se ukine snižena stopa PDV-a na ugostiteljske usluge, koje prelaze u opću poreznu stopu od 25 posto, dok će usluge smještaja i dalje ostati na stopi od 13 posto. Turističke zemlje, kao što su Francuska, Španjolska, Italija ili Austrija u kojoj je snažno razvijen zimski turizam, imaju sniženu stopu PDV-a koja iznosi 10 posto.

Zašto mnoge zemlje u Europi imaju sniženu stopu PDV-a, za Index je pojasnio Zoran Pejović , poznati ugostitelj s velikim međunarodnim iskustvom u visokom hotelijerstvu. Hrvatska javnost poznaje ga kao suvlasnika vrhunskog splitskog restorana Paradigma i Wine & Cheese bara Paradox.

Turizam i ugostiteljstvo na Mediteranu su izvoz

Treba li hrvatskom ugostiteljstvu niža stopa PDV-a i hoće li njegovo eventualno povećanje negativno utjecati na turizam? Pejović kaže da se radi o iznimno kompleksnim pitanjima kojima treba pristupiti bez demagogije.

"Ovo su iznimno kompleksna pitanja, koja zahtijevaju kvalitetnu raspravu bez navijačkih stavova i demagogije o takozvanoj socijalnoj ravnopravnosti koja prati ovu poreznu reformu, a koja je potpuno neosnovana kada se radi o turizmu i ugostiteljstvu i taj dio ću djelomično pokušati pojasniti. Snižena stopa PDV-a na usluge u turizmu i ugostiteljstvu se primjenjuje u skoro svim zemljama Europske Unije. Razloga je više. Između ostalog tu je volatilnost same industrije, konstantna prilagodba cijena tijekom sezone što se naročito odnosi na cijene smještaja, multiplikativni faktor koji turizam i ugostiteljstvo imaju na ostale industrije, s posebnim naglaskom na proizvodnju hrane i vina, ali i zbog sve nižih marži u industriji.

Međutim, postoji još jedan značajan razlog zbog kojeg, naročito mediteranske zemlje, primjenjuju ovu mogućnost, a odnosi se na izvozni karakter turizma i ugostiteljstva. Potrošnja nerezidenata, odnosno stranih turista u nekoj zemlji se smatra izvozom, iako to nije tako iskazano u ukupnoj bilanci plaćanja. Mi u Hrvatskoj prodajemo 'turističko iskustvo' u našoj zemlji. To turističko iskustvo u najvećoj mjeri obuhvata smještaj i restoranske usluge. Turisti za to iskustvo plaćaju svojim novcem iz svoje zemlje.

Ergo, turizam je izvozna grana, međutim kako nema prelaska roba i usluga preko granica za turizam se često koristi termin nevidljivi izvoz. Izvoz u većini zemalja nije obuhvaćen porezom na dodanu vrijednost. Dok neke druge, također uslužne izvozne grane poput savjetovanja, osiguranja i financijskih usluga na svom računu mogu iskazati nultu stopu PDV-a to nije slučaj s turizmom i uslugama u turizmu, pa i restoraterstvu.

Ova anomalija se uglavnom regulira primjenom snižene stope PDV-a na usluge u turizmu i ugostiteljstvu. S obzirom na to da u strukturi ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj strani turisti čine preko 92 posto možemo pretpostaviti i da njihov udio u restoraterskoj potrošnji čini najznačajniji dio tog kolača i samim tim je u najvećoj mjeri izvoznog karaktera", pojašnjava Pejović.

Doći će do pada kvalitete restorana što će se odraziti na cijelu turističku industriju

Osim toga, turizam i s njim povezano ugostiteljstvo, za razliku od nekih drugih djelatnosti, imaju izraženu sezonalnost - puna sezona traje nekoliko mjeseci. Osim toga ugostitelji su opterećeni nizom parafiskalnih nameta.

Pejović smatra da bi povećanje PDV-a moglo imati strašne posljedice za restoraterstvo - doći će do pada kvalitete, što će se odraziti na cijelu turističku industriju.

"Kako je kod nas, naročito u turističkim središtima, izražena sezonalnost u poslovanju, i da postoji još desetine različitih fiskalnih i parafiskalnih nameta na koje se uglavnom zaboravlja, ova odluka bi mogla imati strašne posljedice po naše restoraterstvo.

Malo mi je žao što mnogi komentatori putem socijalnih medija promatraju cijelo ugostiteljstvo kroz prizmu onih kolega ugostitelja koji koriste situaciju tržišta koje se još uvijek nije kvalitativno samoreguliralo. Istina je da još uvijek imamo primjera upotrebe namirnica sumnjive kvalitete, previsokih marži i jednostavno lošeg ili nekvalitetnog poslovanja, i to nije nešto što je imanentno samo našoj ugostiteljskoj ponudi. Iskreno vjerujem da je tržište u blagom kvalitativnom usponu i da bismo efekte tog uspona kroz nekoliko godina vidjeli i u pročišćavanju ponude, međutim ovom odlukom ćemo imati u potpunosti suprotan efekt.

Kvalitetno restoraterstvo će doći na neodrživu razinu i njihovo mjesto će neumitno popuniti objekti koji će raditi samo u visokoj sezoni, s namirnicama niske kvalitete i razmjerno visokih marži. Destinacijsko restoraterstvo u tom slučaju ostaje samo nedosanjani san istinskih zaljubljenika u gastronomiju, bilo modernu ili tradicionalnu, što će u konačnici imati i detrimentalni efekt na cijelu turističku industriju", zaključuje Pejović.