HRVATSKA udruga poslodavaca (HUP) predlaže da se daljnji rast neto plaća snažnije podupre smanjenjem poreznog opterećenja rada, dok bi bruto plaće trebale rasti u skladu s produktivnošću i stvorenom dodanom vrijednošću. Prijedlog je objavljen uoči odluke Vlade o minimalnoj plaći za 2027. godinu, koju mora donijeti do 31. listopada.

HUP je tim povodom izradio dokument u kojem analizira mogućnosti poreznog rasterećenja i europske prakse određivanja minimalne plaće. Poslodavci smatraju da bi odgovornost za povećanje životnog standarda trebali podijeliti država i poslodavci.

Predlažu dva pravila za rast plaća

HUP predlaže da se minimalna plaća usklađuje s inflacijom i kretanjem dodane vrijednosti u gospodarstvu. Istodobno bi se osnovni osobni odbitak trebao automatski povećavati najmanje do porezne osnovice minimalne plaće nakon obveznih mirovinskih doprinosa.

Time bi se, navode poslodavci, osiguralo da radnici koji primaju minimalnu plaću ne plaćaju porez na dohodak. Iz HUP-a upozoravaju da je od 2017. do 2025. godine osnovni osobni odbitak povećan za oko 18 posto, dok je prosječna plaća porasla približno 87 posto.

"Kada porezni parametri ne prate rast plaća, sve veći dio dohotka podliježe oporezivanju i bez povećanja poreznih stopa. HUP zato traži redovito usklađivanje poreznih pragova i sustavno praćenje tog učinka", navode iz udruge. Slična pravila već primjenjuju neke europske zemlje.

Njemačka prilagođava porezne parametre kako inflacija sama po sebi ne bi povećavala stvarno porezno opterećenje rada, Slovačka automatski povezuje osobni odbitak sa životnim minimumom, a Austrija zakonski ublažava utjecaj inflacije na porezne razrede. HUP zato zagovara unaprijed poznata pravila automatskog usklađivanja poreznih parametara, umjesto povremenih, jednokratnih odluka.

Smatraju da bi povećanje osobnog odbitka posebno koristilo radnicima s nižim i srednjim primanjima, kao i zaposlenim obiteljima koje koriste olakšice za djecu i uzdržavane članove. Na taj bi način radnicima ostajalo više novca na računima, bez jednakog povećanja ukupnog troška rada za poslodavce.

"Osobni odbitak je i pitanje konkurentnosti gospodarstva. Snažan rast minimalne plaće podiže i očekivanja zaposlenih u višim platnim razredima. Ako se dio rasta neto primanja ostvari poreznim rasterećenjem, poduzećima ostaje više prostora za očuvanje razlika među platnim razredima, nagrađivanje kvalificiranijih zaposlenika te ulaganja u tehnologiju, automatizaciju i produktivnost", dodaju iz HUP-a.

Produktivnost u Hrvatskoj na 63 posto prosjeka EU-a

HUP podupire daljnji održiv rast plaća, ali upozorava da produktivnost rada po satu u Hrvatskoj doseže tek oko 63 posto prosjeka Europske unije. Poslodavci smatraju da rast troškova rada koji je brži od rasta produktivnosti može negativno utjecati na konkurentnost, ulaganja i zaposlenost, posebno u djelatnostima koje se u velikoj mjeri oslanjaju na ljudski rad.

Upozoravaju i na rast poreznih prihoda lokalnih vlasti, za koji smatraju da otvara prostor za smanjenje poreznog opterećenja zaposlenih.

"Fiskalni prostor za rasterećenje rada postoji. Prihodi lokalnih proračuna od poreza na dohodak u 2025. porasli su 14.5 posto, na oko 3.8 milijardi eura, dok su ukupni porezni prihodi lokalne samouprave u tri godine povećani 73.2 posto. Dio tog rasta treba vratiti zaposlenicima i gospodarstvu kroz porezno rasterećenje", poručuje HUP.

"Povećanje osobnog odbitka ima fiskalni trošak, pa ga treba povezati s učinkovitijom lokalnom upravom, funkcionalnim povezivanjem jedinica i reformom njihova financiranja, uz mogućnost fiskalnih zaštitnih mehanizama", dodaju iz HUP-a.

Minimalna plaća ne bi trebala biti glavni način socijalne pomoći

HUP zaključuje da minimalna plaća ne bi trebala biti glavni instrument socijalne politike. Umjesto toga, poslodavci zagovaraju ciljanu pomoć kućanstvima, koja bi se određivala prema njihovim stvarnim prihodima i imovinskom stanju.