HRVATSKA udruga poslodavaca (HUP) predlaže da radnici koji primaju minimalnu plaću ne plaćaju porez na dohodak. To bi se postiglo povećanjem osnovnog osobnog odbitka za 240 eura, čime bi radnicima porasla neto plaća, a da poslodavcima trošak rada ne poraste za isti iznos.

U najnovijoj publikaciji Fokus tjedna, objavljenoj danas, HUP upozorava da se u raspravama o rastu plaća premalo govori o tome koliko od povećanja bruto plaće radnicima stvarno ostaje nakon plaćanja poreza. Poslodavci smatraju da bi povećanje osobnog odbitka omogućilo brži rast neto plaća od troškova poslodavaca. Time bi se, poručuju, istodobno očuvali kupovna moć zaposlenih i konkurentnost poduzeća.

Kako bi funkcionirao novi model?

HUP predlaže uvođenje trajnog automatskog mehanizma prema kojem bi se minimalna plaća usklađivala s inflacijom i stvarnim rastom produktivnosti, dok bi osnovni osobni odbitak automatski rastao najmanje do iznosa minimalne plaće nakon odbitka obveznih mirovinskih doprinosa.

"Takav model povećava neto primanja uz manji pritisak na trošak rada i prekida praksu u kojoj rast nominalnih plaća zbog neusklađenog osnovnog osobnog odbitka automatski puni lokalne proračune. Ako država želi veće neto plaće, ne može sav račun poslati poslodavcima dok istodobno kroz neusklađeni osobni odbitak povećava porezne prihode", poručili su iz HUP-a.

Prema njihovoj ocjeni, sadašnji sustav nije logičan jer država povećava minimalnu plaću kako bi podigla životni standard, sav dodatni trošak bruto plaće snosi poslodavac, a država zatim dio povećanja uzima kroz porez na dohodak.

Radnik na minimalcu mjesečno plaća gotovo 60 eura poreza

Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj za 2026. godinu iznosi 1050 eura. Nakon izdvajanja za mirovinske doprinose ostaje oko 840 eura, dok osnovni osobni odbitak iznosi 600 eura. To znači da samac koji radi za minimalnu plaću mjesečno plaća gotovo 60 eura poreza na dohodak.

HUP zato predlaže povećanje osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 600 na 840 eura, odnosno za 240 eura ili 40 posto. Takvom promjenom radnici na minimalcu ne bi plaćali porez na dohodak, a povećanje odbitka utjecalo bi i na neto primanja ostalih zaposlenih koji plaćaju taj porez.

Gradovi i općine ostali bi bez 500 do 700 milijuna eura

Prema simulacijama HUP-a, povećanje osobnog odbitka smanjilo bi očekivane prihode od poreza na dohodak za 500 do 700 milijuna eura, odnosno za 15 do 20 posto. Poslodavci ističu da je taj iznos znatno manji od ukupnog povećanja prihoda od poreza na dohodak, koji su od 2022. porasli za 1.7 milijardi eura. U istom razdoblju rashodi lokalne i regionalne samouprave povećani su za čak 2.3 milijarde eura.

HUP upozorava i da lokalna samouprava sve više troši na vlastite zaposlenike. U samo dvije godine udio troškova rada u poreznim prihodima lokalne države porastao je s 14.1 na 16.7 posto. Za usporedbu, u nefinancijskim poduzećima udio troškova rada u poslovnim prihodima povećao se s 12.5 na 14.8 posto.

HUP: Dio povećanih poreznih prihoda treba vratiti radnicima

"Dakle, snažan rast lokalnih prihoda nije praćen jednakom troškovnom disciplinom, već sve veći njihov dio apsorbira i rast troška zaposlenih. Zato povećanje osnovnog osobnog odbitka ne treba promatrati samo kao gubitak prihoda lokalnih proračuna, nego i kao povrat dijela fiskalnog prostora zaposlenicima i gospodarstvu te poticaj učinkovitijoj lokalnoj državi", poručuju poslodavci.

Iz HUP-a smatraju da bi dio povećanih poreznih prihoda gradova i općina trebalo iskoristiti za smanjenje poreznog opterećenja rada. Navode da lokalni proračuni posljednjih godina bilježe dvoznamenkaste stope rasta poreznih prihoda te da bi se kvaliteta lokalnih usluga trebala više temeljiti na učinkovitijem radu, boljoj povezanosti i racionalnijoj potrošnji.

Umjesto da gradovi i općine automatski dobivaju više novca svaki put kada porastu nominalne plaće, HUP predlaže da veći dio tog novca ostane zaposlenicima i gospodarstvu.