PRIVATNA poliklinika Medikol krajem prošlog tjedna objavila je reagiranje u kojem tvrdi da javno-privatno partnerstvo u PET/CT pretragama državi donosi uštedu od čak 41 milijun eura. Pokušali smo te brojke provjeriti u Ministarstvu zdravstva i doznati govore li istinu.

"U Ministarstvu zdravstva trenutačno se provodi sveobuhvatna analiza postojećeg stanja", stoji u odgovoru na naš detaljan upit. Na konkretna pitanja o izračunima i usporedbama, međutim, nisu nam odgovorili.

Naime, Medikol je u svojoj reakciji na medijske napise naveo da je partnerstvo države s njima dvostruko povoljnije od modela u kojem bi država sama nabavila tri PET/CT uređaja. Prema njihovim tvrdnjama, u trogodišnjem razdoblju ukupni trošak javne nabave triju uređaja iznosio bi 84,4 milijuna eura.

U taj iznos uključuju kupnju uređaja i prilagodbu prostora (13,5 milijuna eura), ugovorene usluge s HZZO-om (43 milijuna eura) te dodatne troškove, odnosno radiofarmake, održavanje, osoblje, prostor i osiguranje, u visini od oko 28 milijuna eura.

HZZO, kako navode, plaća isključivo izvršene zdravstvene usluge u iznosu od 43 milijuna eura, dok sve ostale troškove snosi privatni partner. Time bi država, za isti broj pretraga u tri godine, prema tvrdnjama Medikola, uštedjela oko 41 milijun eura.

Ministarstvo: Radimo analizu

Umjesto odgovora na pitanje jesu li ti izračuni točni i je li posao s privatnim Medikolom doista dvostruko povoljniji, iz Ministarstva izbjegavaju odgovor te nam ozbiljno poručuju da je "indikacijsko područje PET/CT dijagnostike danas značajno prošireno".

"Uz ključnu ulogu u onkologiji, ova dijagnostička metoda ima sve važniju primjenu i u dijagnostici brojnih neonkoloških bolesti, što će svakako biti uzeto u obzir pri izradi detaljne analize troškova i koristi", stoji u odgovoru. U tom "odgovoru" dodaju i da im je cilj "da se zdravstvene usluge u najvećoj mogućoj mjeri osiguraju unutar javnog zdravstvenog sustava", no bez konkretnih pokazatelja.

S obzirom na to da poslovi države s Medikolom traju još od vremena Ive Sanadera, teško je povjerovati da Ministarstvo ne raspolaže osnovnim financijskim podacima. Ministrica zdravstva, HDZ-ova Irena Hrstić, tako je nastavila praksu izbjegavanja izravnih odgovora na ključna pitanja o aferi Medikol.

Prije dva tjedna slično je postupio i Alen Ružić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji je pred saborskim odborom rekao: "Pustite, više taj Medikol!"

Zastupnicima je tada obećao dokumentaciju o poslovanju KBC-a Rijeka s Medikolom u vrijeme dok je ondje bio ravnatelj, no dokumentaciju nije dostavio. Index mu je također poslao upit o toj temi, ali odgovor nismo dobili.

Odgovore nismo dobili ni iz bolnica

Budući da od dva ministra nismo uspjeli dobiti podatke i dokumente, pokušali smo ih provjeriti u bolnicama. KBC Osijek jedina je bolnica uz KBC Zagreb koja ima PET/CT uređaj u državnom vlasništvu. U Osijeku je 2024. godine, putem javnog natječaja, nabavljen najsuvremeniji PET/CT uređaj. Zanimalo nas je koliki su godišnji troškovi za taj uređaj u 2025. godini kako bismo ih usporedili s brojkama koje je iznio Medikol.

"Bolnica je trenutačno u postupku ugovaranja servisnog modela s ovlaštenim serviserom, stoga u ovom trenutku ne raspolažemo konačnim podatcima o godišnjim troškovima održavanja uređaja", odgovorili su iz KBC-a Osijek. No ni to nije bio odgovor na naše pitanje o ukupnim troškovima rada uređaja.

Pitali smo i KBC Zagreb, između ostalog i je li njihov uređaj trenutačno na popravku, ali odgovor nismo dobili.

Sporne procjene troškova

Medikol u svom reagiranju procjenjuje da bi kupnja tri uređaja i prilagodba prostora stajali 13,5 milijuna eura, odnosno oko 4,4 milijuna eura po uređaju. U Osijeku je, međutim, 2024. godine uređaj plaćen 2,8 milijuna eura.

O prilagodbi prostora teško je govoriti kao o posebnoj stavci za državu, s obzirom na to da je riječ i fiksnim troškovima kao i da Medikol koristi prostore u vlasništvu KBC-a Sestara milosrdnica u Zagrebu, KBC-a Split i KBC-a Rijeka. Ukratko, bolnice te prostore već imaju. 

Isto tako, HZZO je potvrdio da privatnoj Poliklinici Medikol godišnje isplaćuje nešto manje od 20 milijuna eura, koliko im je plaćeno i u 2025. godini. U reagiranju Medikola se tvrdi da HZZO na trogodišnjem modelu izvršene zdravstvene usluge plaća u iznosu od 43 milijuna eura što bi bilo malo više od 14 milijuna eura.

Poliklinika Medikol u 2024. ostvarila prihod od 31,1 milijun eura i dobit od 7,8 milijuna eura. Podaci za 2025. još nisu objavljeni, no jasno je da većina prihoda dolazi iz isplata HZZO-a kao i da od toga ostvaruju enormnu milijunsku dobit.

Kekin: Miješaju kapitalne i operativne troškove

Činjenica jest da su bivši ministri zdravstva kao što su Milan Kujundžić i Vili Beroš najavljivali nabavku PET/CT uređaja za hrvatske bolnice, da bi nakon toga,bez obrazloženja od tih poslova odustajali, što je odgovaralo Medikolu. No, da su Medikolovi izračuni u najmanju ruku sporni smatra i zastupnica Ivana Kekin.

"U priči o uštedi miješaju se kapitalni i operativni troškovi. U izračun javnog modela uključena je jednokratna nabava uređaja i prilagodba prostora, dok se u modelu javno-privatnog partnerstva prikazuje isključivo cijena izvršene usluge u razdoblju od tri godine", ističe Kekin u razgovoru za Index.

Kako dodaje, takva kratkoročna usporedba zanemaruje činjenicu da bi u javnom modelu država nakon tog razdoblja ostala vlasnik opreme koja ima višegodišnji vijek trajanja i predstavlja trajnu zdravstvenu infrastrukturu.

"U Medikolov izračun troškova javnog modela uračunat je trošak HZZO-a prema javnim bolnicama. Ključna je činjenica da novac koji bolnice zarade izvršavajući zdravstvene usluge kao što je PET/CT ostaje unutar javnozdravstvenog sustava. Bolnica će ga koristiti za unaprjeđenje zdravstvenih usluga prema javnozdravstvenim potrebama, odnosno uložit će ga u nešto što je javni interes", kaže Kekin.

Zaključuje da oslanjanje na privatne kapacitete, umjesto osiguravanja zdravstvene usluge u javnom sustavu, dugoročno znači izostanak razvoja javne infrastrukture i ovisnost sustava o jednom pružatelju usluge.

"Izjave da je više od 200 milijuna eura javnog novca danog Medikolu zapravo oblik štednje za građane uvredljive su i cinične za sve one koji svoj novac izdvajaju za javni i solidarni zdravstveni sustav. A duboko su bolne za one čije zdravlje stradava zbog nedostupnosti i neadekvatnosti javnog zdravstvenog sustava koji trpi zbog odljeva novca u privatni sustav", kaže na kraju.

Afera traje godinama

O aferi Medikol pisali smo i ranije. Umjesto kupnje uređaja za javne bolnice, HZZO privatnoj Poliklinici Medikol godišnje isplaćuje nešto manje od 20 milijuna eura. U 2024. godini poliklinika je ostvarila 31,1 milijun eura prihoda i 7,8 milijuna eura dobiti.

Afera Medikol počela je još u vrijeme Ive Sanadera, a nastavila se za mandata Andreja Plenkovića. Iza poliklinike stoji bračni par Rajković, liječnica obiteljske medicine Ivanka Trstenjak-Rajković i njezin suprug Ivan, koji je ranije radio kao taksist. Smatraju se pionirima privatnog poduzetništva u hrvatskom zdravstvu.

Vrhunac suradnje države i Medikola dogodio se 2023. godine kada je Specijalna onkološka bolnica, Medicinski centar Medikol, odlukom vlade proglašena strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, s procijenjenom vrijednošću od 76,9 milijuna eura.