PREMA novom izvješću, u Aziji se nalazi 99 od 100 gradova s najzagađenijim zrakom, a klimatska kriza igra ključnu ulogu u lošoj kvaliteti zraka koja ugrožava zdravlje milijardi ljudi diljem svijeta.

Velika većina tih gradova (83) je u Indiji i svi su premašili smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za kvalitetu zraka za više od 10 puta. Istraživanje IQAira, koji prati kvalitetu zraka diljem svijeta, posebno se koncentriralo na fine čestice PM2.5 koje najmanje zagađuju, ali su istovremeno najopasnije po zdravlje. 

Samo 9% od više od 7800 gradova imalo je kvalitetu zraka koja je zadovoljila standard WHO-a, prema kojem prosječne godišnje razine PM2.5 ne bi trebale prelaziti 5 mikrograma po kubnom metru. "Zagađenje zraka utječe na svaki aspekt našeg života. U zemljama s najvišim zagađenjem, ljudi će vjerojatno u prosjeku živjeti tri do šest godina manje", kazao je izvršni direktor IQAira Frank Hammes. 

Što su lebdeće čestice PM2.5 i zašto su opasne po zdravlje?

Lebdeće čestice PM2.5 su fine čestice promjera manjeg od 2.5 mikrometra. Posebno su opasne jer su vrlo male i lagane, što im omogućava da dulje lebde u zraku, da dublje prodiru u pluća te čak da ulaze u krv. Na te čestice mogu se vezati razni opasni elementi poput olova, arsena, nikla i kadmija. 

Nastaju prilikom izgaranja fosilnih goriva i šumskih požara, a povezuju se s astmom, srčanim i plućnim bolestima, rakom i drugim bolestima dišnog sustava, kao i s kognitivnim poteškoćama kod djece, piše CNN. 

>> Zrak u Zagrebu je već danima vrlo loš, a kvaliteta zraka je I. kategorije. Kako to?

Prema izvješću, prošle je godine Begusarai, u indijskoj državi Bihar, bio najzagađeniji grad na svijetu s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 118.9 - što je 23 puta više od smjernica WHO-a. Slijede ga indijski gradovi Guwahati, Delhi i Mullanpur. 

1.3 milijarde ljudi, ili 96% stanovništva, u Indiji živi s kvalitetom zraka sedam puta nižom od smjernica WHO-a. Središnja i južna Azija su regije s najlošijim rezultatima na globalnoj razini, gdje su smještene sve četiri zemlje s najzagađenijim zrakom: Bangladeš, Pakistan, Indija i Tadžikistan. 

Situacija u Hrvatskoj

Područje središnje i istočne Europe također nema najbolje rezultate, za razliku od zapadnog. Na interaktivnoj karti IQAira možemo vidjeti da Bosna i Hercegovina ima značajnih problema sa zagađenjem zraka. Godišnja koncentracija čestica PM2.5 u više gradova prelazi 25 mikrograma po kubnom metru, što je 5 do 7 puta više od smjernica WHO-a.

Bihać je, primjerice, 645. najzagađeniji grad na svijetu s PM2.5 od 29.1. Ni Hrvatska ne stoji najbolje, mada ima bolje rezultate od BiH. Koprivnica je na 1073. mjestu (od 7812 gradova) s PM2.5 od 21.3.

Prosječna godišnja koncentracija čestica PM2.5 u Zagrebu iznosi 14.9 mikrograma po kubnom metru; što je 2 do 3 puta više od smjernica WHO-a. Rijeka je na karti u "zelenoj boji" s PM2.5 od 8.1, odnosno vrlo je blizu smjernicama. Split također (9.2). 

Samo 10 zemalja i teritorija imalo je "zdravu" kvalitetu zraka: Finska, Estonija, Portoriko, Australija, Novi Zeland, Bermuda, Grenada, Island, Mauricijus i Francuska Polinezija.  

Hrvati bi u prosjeku živjeli godinu dana dulje

Svake godine umre na milijune ljudi od zdravstvenih problema povezanih s onečišćenjem zraka. Prema studiji objavljenoj u BMJ-u u studenom, zagađenje zraka fosilnim gorivima svake godine diljem svijeta "ubije" 5.1 milijun ljudi.  

Air Quality Life Index, navodi da kada bi se onečišćenje finim česticama smanjilo u skladu sa smjernicama WHO-a - očekivano prosječno trajanje života bi se na svijetu produljilo za 2 godine i 3 mjeseca. U Hrvatskoj bi se životni vijek produžio za oko godinu dana (0.97), a u BiH za godinu i osam mjeseci. 

Izvješće IQAira navodi da glavnu ulogu u onečišćenju zraka imaju klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. Klimatska kriza mijenja vremenske prilike, što dovodi do promjena u vjetru i oborinama, a što pak utječe na raspršivanje onečišćujućih tvari.  

"Imamo tako snažno preklapanje onoga što uzrokuje klimatsku krizu i onoga što uzrokuje zagađenje zraka. Koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili onečišćenja zraka dugoročno će imati ogroman utjecaj i na poboljšanje klimatskih emisija plinova, i obrnuto", kazao je Hammes.