IZLOŽBA Put bez povratka - od logora Slana do logora Jasenovac otvorena je u srijedu u Spomen-području Jasenovac u organizaciji te javne ustanove i Documente ususret godišnjici proboja iz logora, priopćeno je iz Documente.

Autor izložbe i ravnatelj JUSP-a Jasenovac Ivo Pejaković istaknuo je "da surovi uvjeti logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka" te spomenuo preživjele Pavla Lowa, Zlatka Weillera i Emerika Bluma. 

Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je da je ploča u spomen na nekadašnje logore na Pagu u uvali Slana i naselju Metajna tri puta uništavana, zadnji put 2013. godine.

Ona je izrazila želju za organiziranjem izložbe i u drugim mjestima, posebice u Novalji blizu koje se logor Slana nalazio, kako bi se bolje informirala javnost.

Preživjeli ga rijetki Židovi

Izložbu su organizirali JUSP Jasenovac i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću,uz podršku Stiftung EVZ-a i Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust.

Logor Slana bio je smješten u središnjem dijelu otoka Paga, u dubokoj uvali što gleda na Velebit. U njemu su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Židove. Prema svjedočenju rijetkih preživjelih Židova, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posljedice su bile takve da, prema dosadašnjim saznanjima, ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživjeli logor Slana i Drugi svjetski rat te o tome ostavili svjedočanstvo. Zbog toga se o događajima u logoru Slana zna tek ono što je sačuvano u svjedočanstvima preživjelih židovskih zatočenika, navodi Documenta.

Mjesto logora nije obilježeno spomenikom ili spomen-pločom. Čuvanje uspomena na žrtve holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje, kaže se u priopćenju Documente - Centra za suočavanje s prošlošću i zaključuje: "Stoga pamtimo žrtve logora Slana."