U POVIJESTI Zemlje dogodilo se šest, a ne pet velikih izumiranja, pokazalo je novo istraživanje američkih znanstvenika.

Klasičnih "Velikih pet" masovnih izumiranja 1982. su utvrdili Jack Sepkoski i David M. Raup. Ona su nastupila redom - krajem Ordovicija, u kasnom Devonu, na kraju Perma, na kraju Trijasa i na kraju Krede.

No prema radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), podrobna ispitivanja fosilnih ostataka pokazala su da se prije 550 milijuna godina, tijekom razdoblja Ediakarija, dogodilo prvo veliko izumiranje, u kojem je nestalo oko 80% svih organizama. Zemlju su u to vrijeme nastanjivali prvi složeni, višestanični organizmi.

Posebno je zanimljivo to što se ono dogodilo zbog promjena u okolišu i klimi te manjka kisika. To je svojevrsno upozorenje za nas ljude koji sudjelujemo u sedmom masovnom izumiranju u razdoblju Eocenu, koje neki danas nazivaju antropocenom zbog ljudskog utjecaja na geološke procese, klimu i biosferu.

Pronađeni brojni dokazi o masovnom izumiranju

Izumiranje u Ediakariju preživjeli su samo organizmi koji su mogli podnijeti drastičan pad koncentracija kisika, uglavnom organizmi s velikom površinom u odnosu na masu.

"Geološki zapisi pokazuju da su svjetski oceani tijekom tog vremena izgubili puno kisika, a nekoliko vrsta koje su preživjele imale su tijela prilagođena za okruženja s niskim sadržajem kisika", rekao je za Sci Tech Daily Chenyi Tu, paleoekolog i koautor studije.

Za razliku od kasnijih velikih izumiranja, izumiranje u Ediakariju bilo je teže dokumentirati jer su stvorenja koja su tada živjela uglavnom imala meka tijela koja nisu dobro očuvana u fosilnom zapisu - nije bilo organizama s tvrdim oklopima ili kosturima.

"Sumnjali smo na takav događaj, no da bismo ga dokazali, morali smo prikupiti ogromnu bazu podataka s dokazima", rekla je koautorica studije Rachel Surprenant, paleoekologinja s Kalifornijskog sveučilišta u Riversideu. Tim je dokumentirao okoliš gotovo svake poznate ediakarske životinje, veličinu tijela, prehranu, sposobnost kretanja i navike.

U svojem istraživanju znanstvenici su nastojali opovrgnuti teze prema kojima je veliki nestanak životinjskog svijeta na kraju Ediakarija bio nešto drugo, a ne izumiranje. Naime, neki su stručnjaci ranije vjerovali da se nestanak može objasniti time što nisu prikupljeni pravi podaci ili pak promjenom u ponašanju životinja, kao što je, primjerice, dolazak grabežljivaca.

"Možemo vidjeti prostornu distribuciju životinja tijekom vremena, tako da znamo da se nisu samo preselile negdje drugdje ili bile pojedene - izumrle su", rekao je Chenyi. "Pokazali smo istinski pad u obilju organizama", dodao je.

Prvi eksperiment razvoja života na Zemlji

Stvorenja iz Ediakarija smatrala bi se čudnima prema današnjim standardima. Mnoge su se životinje mogle kretati, ali bile su različite od svega što danas živi.

Jedno od tih stvorenja, koje je imalo oblik plosnatog diska, nazvano je Obamus coronatus po bivšem američkom predsjedniku. Sićušno jajoliko stvorenje nalik na bobe grožđa nazvano je Attenborites janeae, po engleskom prirodoslovcu sir Davidu Attenboroughu.

"Ove životinje bile su prvi evolucijski eksperiment na Zemlji, no trajale su samo 10-ak milijuna godina. Uopće ne dugo, u evolucijskom smislu", rekla je voditeljica studije Mary Droser.

Iako nije jasno zašto su razine kisika tako naglo pale na kraju ere, očito je da promjena okoliša može destabilizirati i uništiti život na Zemlji u bilo kojem trenutku. Takve promjene potaknule su sva masovna izumiranja, uključujući i ovo koje se trenutno događa.