LJUDSKI mozak prolazi kroz pet različitih faza tijekom života, s ključnim prekretnicama u dobi od devet, 32, 66 i 83 godine, otkrili su znanstvenici u novoj studiji. Istraživanje, koje je obuhvatilo snimke mozga gotovo 4000 ljudi u dobi do 90 godina, pokazalo je da adolescencija traje sve do ranih tridesetih, kada mozak doseže svoj vrhunac, piše BBC.

Istraživači sa Sveučilišta Cambridge kažu kako bi ovi rezultati mogli pomoći u razumijevanju zašto se rizik od mentalnih poremećaja i demencije mijenja tijekom različitih životnih razdoblja. Iako se mozak neprestano mijenja kao odgovor na nova znanja i iskustva, studija objavljena u časopisu Nature Communications pokazuje da taj razvoj nije linearan, već se odvija u pet ključnih faza.

"Mozak se preoblikuje tijekom cijelog životnog vijeka. Uvijek jača i slabi veze i to nije jedan stabilan obrazac - postoje fluktuacije i faze preoblikovanja mozga", izjavila je za BBC dr. Alexa Mousley. Iako će neki ljudi dosegnuti ove prekretnice ranije ili kasnije, istraživači su naglasili koliko su se jasno ove dobi isticale u podacima.

Pet faza mozga

Prva faza je djetinjstvo, koje traje od rođenja do devete godine. U tom razdoblju mozak brzo raste, ali istovremeno i "čisti" višak veza između moždanih stanica, poznatih kao sinapse, stvorenih na početku života. Mozak u ovoj fazi postaje manje učinkovit, funkcionirajući poput djeteta koje luta parkom umjesto da ide ravno od točke A do točke B.

S devet godina nastupa nagla promjena i počinje adolescencija, faza u kojoj veze u mozgu prolaze kroz razdoblje nemilosrdne optimizacije. "To je velika promjena", rekla je dr. Mousley, opisujući je kao najdublju promjenu između faza mozga. Ovo je ujedno i vrijeme najvećeg rizika za razvoj mentalnih poremećaja.

Iako se pubertet smatra početkom adolescencije, najnoviji dokazi sugeriraju da ona završava mnogo kasnije nego što se mislilo - ne u tinejdžerskim godinama, već u ranim tridesetima. To je jedino razdoblje kada neuronska mreža mozga postaje učinkovitija, a dr. Mousley dodaje da je "vrlo zanimljivo" da mozak ostaje u istoj fazi između devete i 32. godine.

Nakon toga slijedi odrasla dob, od 32. do 66. godine, najduže razdoblje stabilnosti za mozak. Promjene su znatno sporije u usporedbi s "vatrometom" koji se događao ranije, a poboljšanja u učinkovitosti mozga počinju se smanjivati. Dr. Mousley kaže da se to "poklapa s platoom inteligencije i osobnosti" koji mnogi od nas dožive.

Rano starenje započinje u 66. godini, no ne radi se o naglom padu. Umjesto toga, obrasci veza u mozgu se mijenjaju. Organ se sve više dijeli na regije koje usko surađuju, slično kao kad članovi benda započnu vlastite solo projekte.

Ovo je također dob u kojoj se često pojavljuju demencija i visoki krvni tlak. U 83. godini ulazimo u završnu fazu, kasno starenje, gdje su promjene slične onima u ranom starenju, ali još izraženije. Dr. Mousley je iznenadilo koliko se ove faze "poklapaju s mnogim važnim prekretnicama" poput puberteta i zdravstvenih problema kasnije u životu.

"Vrlo zanimljiva studija"

Duncan Astle, profesor neuroinformatike na Sveučilištu Cambridge, istaknuo je važnost istraživanja. "Mnogi neurorazvojni, mentalni i neurološki poremećaji povezani su s načinom na koji je mozak povezan. Doista, razlike u moždanim vezama predviđaju poteškoće s pažnjom, jezikom, pamćenjem i cijelim nizom različitih ponašanja", kazao je.

Profesorica Tara Spires-Jones sa Sveučilišta u Edinburghu dodala je: "Ovo je vrlo zanimljiva studija koja ističe koliko se naši mozgovi mijenjaju tijekom našeg života." Ipak, upozorila je da "neće svi iskusiti ove promjene mreže u potpuno istoj dobi".