TURISTIČKE rezervacije za Hrvatsku nakon određenog zastoja zbog rata u Ukrajini trenutno rastu, ali usporenijom dinamikom nego u isto lanjsko vrijeme, a sezonu će odrediti razvoj situacije u Ukrajini i utjecaj inflacije na budžete ljudi za putovanja, kaže direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.

Buking je prema Ostojićevim riječima praktički stao desetak dana nakon 24. veljače (početak invazije na Ukrajinu) odnosno krajem veljače i početkom ožujka, nakon čega se pokrenuo, što smatra logičnim ponašanjem potrošača u vrijeme neizvjesnosti, pri čemu je bitno da je značajan dio pružatelja usluga smještaja zadržao izrazito fleksibilnu politiku otkazivanja.

"Stanje bukinga danas možemo ocijeniti, financijskim rječnikom volatilnim. Kada iz današnje perspektive procjenjujemo predstojeću sezonu očito da pandemija više neće biti faktor, ali će na nju značajno utjecati dvije stvari - eventualna eskalacija ili pak smirenje rata u Ukrajini, te utjecaj inflacije izazvane raznim faktorima i dizanjem cijena, porastom troškova života u emitivnim zemljama i u Hrvatskoj i kako će to utjecati na budžete ljudi za putovanja”, ocjenjuje Ostojić u razgovoru za Hinu.

Smatra da će ljudi putovati, jer želja za putovanjima na mnogim tržištima postoji, što pokazuju i istraživanja u nama najznačajnijim tržištima, ali će puno toga ovisiti o cijenama, posebice goriva, jer je Hrvatska izrazita automobilska destinacija.

"Mislim da glavni godišnji odmori nisu upitni, to će biti, turisti će doći, ali moguće je da će biti manje kratkih, vikend dolazaka, ili će umjesto 14 dana gosti ostajati primjerice 12. Ovisno i o našem ponašanju, možda u destinaciji neće trošiti 200 eura dnevno nego 150, ali će doći, ako se mi kvalitetno pripremimo, a hoćemo. Vjerujemo i da će situacija s koronom biti pod kontrolom, i naravno, da neće doći do eskalacije u Ukrajini”, poručuje direktor HUT-a.

Cijene će rasti a la carte ponudi, smještaju manje

Na pitanje o cijenama i hoće li ih hotelijeri uslijed ekonomskih utjecaja povećavati, kaže da se može najvjerojatnije očekivati povećanje cijena a la carte usluga odnosno uvjetno rečeno izvan pansionske ponude (restorani i sl.).

Cijene smještaja su definirane prošle godine i potpisani su ugovori s touroperatorima, te se tu nešto može dogoditi još s individualcima, što će ovisiti i o potražnji te zauzetosti u određenim terminima.

Očekuje se i jaka last minute potražnja zbog svih situacija.

Najveći udar porast cijene struje, zatim hrane i ostalog - poziv državi za neku vrstu subvencija

Oko poslovanja hotelijera uslijed povećanja cijena energenata i svih drugih, te kako će to premostiti s obzirom i na troškove pripreme sezone, radne snage, nabave, posebice hrane, koja je također dosta poskupjela, naglašava da za velike hotelske kuće nema mogućnosti nikakvih vaučera kao za građanstvo, i poziva državu na određenu vrstu subvencije za sveukupno gospodarstvo u segmentu energenata.

Iako još skupljaju podatke od članica oko tog utjecaja, već procjenjuju da će im najveći udar biti porast cijena struje, pri čemu iznosi primjer jedne velike kompanije u turizmu koja sada plaća kilovatsat 66 lipa, a dobila je ponudu za godišnji ugovor s četiri i pol puta većom cijenom.

Ostojić upozorava da takvo stanje nije samo u turizmu, nego se tiče cijelog gospodarstva, te u HUT-u smatraju i nadaju se da bi se s HEP-om kao domaćim proizvođačem, koji i nije toliko ovisan o uvozu, mogao naći neki instrument kako ublažiti tu 'škaru cijena'.

"Ako tu Vlada ne intervenira, i ako se tu ne iznađu neke kreativne mjere da se taj porast stavi u neke normalne okvire cijelo gospodarstvo će biti u velikim problemima. Po nekim procjenama, kada bi simulirali na cijeli turistički sektor porast cijene električne energije na temelju navedenog primjera ponude, pričamo o razlici od otprilike milijardu kuna na godišnjoj razini. A to je 'samo' struja, a tu je još i hrana i sve drugo”, upozorava Ostojić.

Dodaje i da su većina ugovora hotelijera s dobavljačima, proizvođačima i drugima, i oko struje, i hrane, i ostale nabave najčešće sklopljeni na godinu dana, a onda za iduću godinu slijedi, kako kaže, nešto sasvim drugo.

Podsjeća pritom i da je neto dobit cijelog sektora u rekordnoj 2019. bila 1,4 milijardi kuna, a sada im 'prijeti' samo struja sa milijardu kuna, što znači i da neće imati gotovo nikakve dobiti, ma kakva i koliko duga bila sezona, što posljedično utječe na pitanje akumulativnosti te sposobnosti za nužno investiranje zbog konkurentnosti.

Hotelijeri povećavaju plaće, no sporo se rješavaju problemi na tržištu rada

Hotelijeri povećavaju plaće zaposlenima, ali nastavljaju se problemi nedostatka radne snage, i na domaćem tržištu rada i s uvozom radnika.

Ipak, Ostojić pozdravlja novu inicijativu Vlade kojom se zahtjev za dozvolu boravka i rada za strane radnike u sezoni sada može podnijeti i online, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo i značajno ubrzanje izdavanja dozvola, u roku od 15 dana.

Na domaćem tržištu pak, prema Ostojiću, nisu iskorištene sve mogućnosti da se radno angažiraju domaći ljudi u turizmu, pa i drugim sektorima.

Problemi s uvozom radne snage odnose se na to da još nisu dovoljno ubrzane procedure, iako kaže da ima i primjera po Hrvatskoj u nekim gradovima gdje se to relativno brzo rješava.

"Na tržištu rada problemi se jako sporo rješavaju. Postoji domaće tržište radne snage i uvoz radnika. Mi držimo da se s malim pomacima na domaćem tržištu može puno učiniti i zaposliti domaće ljude”, drži Ostojić.

Među tim malim pozitivnim pomacima bilo bi i npr. podizanje cenzusa za oslobađanje olakšica plaćanja poreza na dohodak za uzdržavanu osobu sa 15 na 30 tisuća kuna. Danas roditelji gube olakšice ako im dijete zaradi više od 15 tisuća kuna godišnje što je izrazito malo i taj cenzus se nije mijenjao godinama.

Time bi se potaknuo dio radni potencijala pri čemu treba imati u vidu da je u "hospitality" industriji u cijelom svijetu učešće rada studenata izrazito visoko, kaže Ostojić.

Iznosi i drugi prijedlog koji se odnosi na tzv. drugi dohodak, čime bi se omogućilo da postojeći zaposlenici koji već plaćaju sve doprinose mogu raditi, ako to žele, određeni broj sati tjedno odnosno mjesečno i pri tome plaćati znatno manje dodatne doprinose.

"Zašto mi to ne bi mogli? Ako netko želi raditi više sati ili dana u tjednu neki dodatni posao i zaraditi drugi dohodak, zašto to ne mogu, i zašto to i ne potičemo, to bi bilo jako dobro za domaće tržište rada”, smatra Ostojić.

Bez takvih mjera uvoz radnika je neminovan, trebat će ih sektor sigurno, iako je sada još teško predviđati koliki točno broj za ovu sezonu, ali procjena je oko 30 000, među kojima poslove nude i Ukrajincima koji su stigli u Hrvatsku i žele raditi.

Komentirajući podatke Porezne uprave za prva tri mjeseca o ukupno fiskaliziranih računa u vrijednosti 3,5 milijarde kuna ili 174 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i 7 posto više nego u isto vrijeme 2019., kaže da je to sjajna vijest, ali i da treba uzeti u obzir da su ove godine i cijene znatno više u odnosu na 2019.