NJEMAČKI ministar obrane Boris Pistorius danas putuje u Washington kako bi se sastao s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom, s ciljem dobivanja jasnih informacija o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, planovima za raspoređivanje projektila i budućnosti razmještaja američkih snaga u Europi, piše Reuters.

Očekuje se da će Pistorius biti srdačno dočekan jer je najveće europsko gospodarstvo nedavno postalo ključni igrač u najvećem vojnom jačanju NATO-a od Hladnog rata, iako je desetljećima zaostajalo u izdvajanjima za obranu.

Dok europski dužnosnici strahuju od moguće buduće ruske agresije i pripremaju se na smanjenje američke vojne prisutnosti, Njemačka je ublažila ustavnu kočnicu zaduživanja kako bi do 2029. ispunila novi NATO-ov cilj izdvajanja 3.5% BDP-a za obranu.

Skok na 162 milijarde eura za vojnu potrošnju

Ova mjera povećat će njemačku vojnu potrošnju na 162 milijarde eura u 2029. godini, sa 95 milijardi eura predviđenih u nacrtu proračuna za 2025. godinu, navodi Reuters.

Na sastanku s Hegsethom u Pentagonu, Pistorius će razgovarati o ponudi Berlina da plati američke sustave protuzračne obrane Patriot za Ukrajinu, prijedlogu koji je kancelar Friedrich Merz javno iznio prije nekoliko tjedana nakon što privatni razgovori nisu donijeli odgovor iz Washingtona.

Jučer je američki predsjednik Donald Trump izjavio da će poslati rakete Patriot u Ukrajinu. Nije naveo broj, ali je rekao da će Europska unija nadoknaditi Sjedinjenim Američkim Državama trošak tih sustava.

>> Axios: Trump bi Ukrajini mogao poslati ofenzivno oružje

Njemačka je već donirala tri sustava Patriot Kijevu, dok Ukrajina trpi neke od najžešćih ruskih napada posljednjih tjedana.

Američka nepredvidivost

Ipak, europski saveznici i dalje su zabrinuti zbog nepredvidive politike nove američke administracije o isporuci oružja. U utorak je Trump rekao da je odobrio slanje obrambenog oružja Ukrajini i da razmatra dodatne sankcije Moskvi, samo nekoliko dana nakon što je Pentagon zaustavio isporuku ključnog oružja Ukrajini.

Kako tvrdi Reuters, Pistorius će također tražiti pojašnjenje o tome ostaje li Washington privržen privremenom raspoređivanju projektila dugog dometa u Njemačkoj od 2026., kako je dogovoreno za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena.

Taj bi raspored uključivao sustave poput krstarećih raketa Tomahawk dometa 1800 kilometara i razvojno hipersonično oružje Dark Eagle dometa oko 3000 kilometara.

Rusija je kritizirala te planove kao ozbiljnu prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti i odbacila zabrinutost NATO-a da bi mogla napasti neku članicu saveza.

Još jedno važno pitanje bit će tekuća revizija američkog vojnog razmještaja diljem svijeta, koja bi mogla dovesti do smanjenja broja američkih vojnika u Europi, gdje trenutno služi oko 80.000 američkih vojnika, uključujući oko 40.000 u Njemačkoj.

Europski saveznici pozivaju Washington da svako smanjenje vojnika bude usklađeno kako bi se spriječile sigurnosne praznine koje bi mogle ostaviti članice NATO-a ranjivima na rusku agresiju.