OGROMNA količina otopljene vode koja se 2014. godine nakupila ispod grenlandskog ledenog pokrova izazvala je poplavu takvih razmjera da se probila prema gore kroz desetke metara čvrstog leda, slomivši površinu i izbacivši vodu na otvoreno, piše ScienceAlert.

Ovo je prvi put da su znanstvenici dokumentirali takav fenomen na Grenlandu, što pruža nove spoznaje za razumijevanje kako će se otok mijenjati dok se njegov ledeni pokrov nastavlja topiti u more. Ujedno, ovo otkriće pokazuje koliko moćna i destruktivna može biti otopljena voda koja se skriva ispod leda.

Potpuno novi fenomen

"Postojanje podglacijalnih jezera ispod grenlandskog ledenog pokrova još je uvijek relativno nedavno otkriće, i – kao što naša studija pokazuje – još uvijek mnogo toga ne znamo o tome kako se razvijaju i kako mogu utjecati na sustav ledenog pokrova," objašnjava glaciologinja Jade Bowling sa Sveučilišta Lancaster u Ujedinjenom Kraljevstvu.

"Važno je da naš rad pokazuje potrebu za boljim razumijevanjem koliko često se isušuju, i, kritično, kakve su posljedice za okolni ledeni pokrov."

Grenlandski ledeni pokrov je golema masa leda koja prekriva veći dio otoka, s maksimalnom debljinom od preko tri kilometra. Ova zaleđena prostranstva sadrže ogromnu količinu vode; kada bi se u potpunosti otopila, globalna razina mora porasla bi za procijenjenih 7,4 metra.

Što se skriva ispod leda?

Tek su nedavno znanstvenici uspjeli zaviriti ispod leda koristeći zrakoplove opremljene radarom za snimanje njegovih dubina. Ta su opažanja otkrila složen i dinamičan okoliš. Ne samo da ispod ledenog pokrova postoje tekuća jezera, već se ona povlače i pune otopljenom vodom, ponekad uzrokujući da se led izboči prema gore u fenomenu poznatom kao 'vodeni mjehuri'.

Međutim, poplava toliko snažna da može razbiti led nešto je posve novo. Bowling i njezini kolege otkrili su dokaze ovog nevjerojatnog događaja proučavajući satelitske podatke iz 2014. godine. Tijekom desetodnevnog razdoblja, primijetili su da je područje od dva četvorna kilometra iznenada palo u nadmorskoj visini za nevjerojatnih 85 metara – što odgovara visini srednje velikog nebodera.

Prije ovog kolapsa, područje se podiglo za 10 do 15 metara dok ga je voda gurala prema gore. Srušilo se kada se voda naglo isušila – oko 90 milijuna kubičnih metara.

Posljedice silovite poplave

Otprilike kilometar nizvodno od bazena, istraživači su pronašli još neobičnosti. Ondje je veliko područje leda postalo jako napuknuto, s velikim ledenim blokovima visokim do 25 metara nataloženim na površini. Još dalje, područje od šest četvornih kilometara površine ledenog pokrova bilo je potpuno očišćeno.

"Kad smo ovo prvi put vidjeli, jer je bilo tako neočekivano, mislili smo da postoji problem s našim podacima," objašnjava Bowling. "Međutim, kako smo dublje ulazili u našu analizu, postalo je jasno da ono što smo promatrali je posljedica ogromne poplave vode koja je izlazila ispod leda."

Istraživači kažu da je pukotinska zona nizvodno od bazena točka na kojoj je voda izbila ispod leda, izlijevajući se i čisteći golemo područje dok je tekla po površini. Iako su prethodna opažanja pokazala da se otopljena voda može kretati ispod leda, ovo je prvi put da su viđeni dokazi da se probila skroz do površine.

"Ono što smo otkrili u ovoj studiji iznenadilo nas je na mnogo načina. Naučilo nas je novim i neočekivanim stvarima o načinu na koji ledeni pokrovi mogu reagirati na ekstremne unose površinske otopljene vode, i naglasilo potrebu za boljim razumijevanjem složenog hidrološkog sustava ledenog pokrova, i sada i u budućnosti," kaže glaciologinja Amber Leeson sa Sveučilišta Lancaster.