VOJNI mimohod održat će se sutra u Zagrebu. Očekuje se gotovo 3500 pripadnika pješačkih, motoriziranih i mehaniziranih postrojbi s oko 500 borbenih i neborbenih vozila.

Prema Global Firepoweru, hrvatska vojska je na 74. mjestu

Radi se o najvećem mimohodu ikad organiziranom od postojanja države, a prema riječima ministra obrane Ivana Anušića koštat će između 2 i 3 milijuna eura.

Koliko je stvarno jaka hrvatska vojska, kojoj je nedavno i srpski predsjednik Aleksandar Vučić tepao da je nevjerojatno snažna armija? Stranica Global Firepower svake godine od 2006. objavljuje rang-listu nacionalnih oružanih snaga, od najjačih do najslabijih.

Hrvatska je na 74. mjestu i, od država bivše Jugoslavije, najjača je nakon Srbije, koja je smještena na 63. mjestu.

Prema tim podacima objavljenima u siječnju, u području zrakoplovstva Hrvatska zauzima 79. mjesto s ukupno 67 letjelica, od kojih je 50 operativno. Među njima se nalazi osam borbenih zrakoplova, 28 helikoptera i 21 trenažni avion. No treba napomenuti da su u međuvremenu isporučeni svi Rafalei te ih Hrvatska sada ima 12, što će značiti i napredak na sljedećoj listi. 

S čim sve raspolaže hrvatska vojska?

Prema spomenutim podacima s početka godine, Hrvatska raspolaže s 45 tenkova, od kojih je 36 spremno za uporabu. Također posjeduje 42 jedinice raketne artiljerije (34 operativne), 25 jedinica samohodnog topništva (20 operativnih) te 42 jedinice tegljenog topništva (34 operativne). Ukupno ima 2848 vozila, od kojih je 2278 u operativnom stanju.

U kategoriji mornarice Hrvatska se nalazi na 59. mjestu s ukupno 30 plovila, uključujući 10 patrolnih brodova. Prema službenim i najnovijim procjenama za 2025. godinu, Hrvatska vojska ima nešto više od 14.000 aktivnih pripadnika, dok pričuvni sastav broji oko 20.000 pripadnika.

Javnost će u četvrtak moći vidjeti čime sve Oružane snage raspolažu - od tenkova Leopard, Panzer haubica, oklopnih vozila Bradley do borbenih aviona Rafale, Bayraktara pa do FPV dronova domaće proizvodnje.

Rafalei kao prekretnica

Prekretnica se dogodila upravo s nabavom francuskih borbenih aviona Rafale, najvećom akvizicijom Oružanih snaga od osamostaljenja. Hrvatska se odlučila za kupnju ukupno 12 Rafalea, koji predstavljaju tehnološki vrhunac u kategoriji borbenih zrakoplova.

Ukupna vrijednost s PDV-om i procijenjenim troškovima indeksacije cijena doseže 1,152 milijarde eura.

Hrvatska je kroz nekoliko faza dogovorila i osigurala ukupno 12 helikoptera Black Hawk. Riječ je o američkim višenamjenskim vojnim helikopterima, poznatima po pouzdanosti i mogućnosti brzog transporta vojnika ili opreme. Dio njih bio je donacija SAD-a.

Stižu Leopardi

Dogovorena je i nabava 50 njemačkih tenkova Leopard 2A8. Hrvatski Leopardi stići će 2028. godine, dok će na mimohodu biti prikazani posuđeni Leopardi i starije inačice, najavio je Anušić. Cijena jednog takvog tenka iznosi između 25 i 30 milijuna eura po komadu. Konkretna cijena za cijeli paket za Hrvatsku bit će poznata tek nakon potpisa ugovora.

Prva četiri borbena vozila pješaštva Bradley isporučena su u siječnju Hrvatskoj vojsci. Riječ je o prvom dijelu isporuke od ukupno 89 borbenih vozila Bradley, koja su predmet donacije SAD-a.

Ulaže se i u bespilotne letjelice

Krajem prošle godine donesena je i odluka o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 u ukupnom iznosu od 95 milijuna američkih dolara.

Radi se o taktičkoj bespilotnoj letjelici dugog dometa koja može provoditi obavještajne, nadzorne, izviđačke te oružane napadačke misije. Bayraktar je važna komponenta suvremenih vojnih sustava.

Spomenimo i da Hrvatska trenutno proizvodi FPV (First-person view) dronove. Razvija ih osječka tvrtka Orqa.

"To nisu samo dronovi kamikaze, to su dronovi koji obavljaju zadaće i vraćaju se u bazu. FPV dronovi koji su u ovom trenutku najbolji na svijetu", naveo je Anušić u Dnevniku Nove TV.

Hrvatska kupuje najmoćnije oružje u povijesti

Hrvatska kupuje i najmoćnije oružje u svojoj povijesti. Krajem prošle godine saborski Odbor za obranu na sjednici je jednoglasno podržao nabavu osam raketnih sustava HIMARS, vrijednih gotovo 290 milijuna dolara.

Prema stručnjacima, kupovina ovakvog sustava promijenit će odnose u regiji, gdje nitko nema HIMARS. U Europi ga, prema dostupnim informacijama, imaju samo Poljska, Rumunjska i Ukrajina, a nabavljaju ga Italija, Latvija i Estonija.

"Predstavlja nedvojbeno jedan kvantni skok u kontekstu sposobnosti hrvatskih oružanih snaga u provedbi preciznih i dalekometnih raketnih udara, predstavlja novu eru u topničko-raketnim postrojbama, kao sustav je najprecizniji i najučinkovitiji u odnosu na ostale sustave", napomenuo je Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga.

U vojsku će se nastaviti ulagati

Ministar Anušić najavio je i nova ulaganja u vojsku.

''Ove je godine Hrvatska dosegnula 2 posto ukupnog iznosa BDP-a za obranu i nastavlja dalje. Do 2027. planirano je dosegnuti 2,5 posto, do 2030. godine 3 posto'', rekao je u travnju.

Krajem prošle godine, Anušić je rekao da je od 2016. do danas proračun Ministarstva obrane porastao za 142,5 %. Vojni proračun ove godine iznosi oko 1,5 milijardi eura, dok je projekcija za 2027. 2,1 milijarda eura.

Ogorec: Preko 20 godina se nije ulagalo

Je li ova vojna snaga sada dovoljna za sigurnosne potrebe Hrvatske? Vojni analitičar Marinko Ogorec govori za Index kako se dugo u obranu uopće nije ulagalo.

"Konačno je počelo ulaganje u oružane snage nakon dugog razdoblja od preko 20 godina kada ulaganja nije bilo. Ulaganja su u zadnje vrijeme izuzetno velika, ali to još uvijek nije dovoljno. Morat će se nabaviti dosta toga, unaprijediti određene sustave kako bi oružane snage bile harmonično uređene i operativne", govori.

Kaže da je najvažniji strateški preokret koji se tiče prelaska na zapadnu tehniku.

"Kao članica NATO-a smo i obvezni prijeći na sve zapadne tehnologije te postupno napustiti one istočnog podrijetla. To je prvi strateški iskorak. A drugi, a to je zasluga ove vlade, to se mora reći, jest zadržavanje zrakoplovne borbene komponente. Rafalei su bili važna strateška odluka", kaže.

"NATO nas neće braniti ako sami ništa ne napravimo"

Ističe da uvijek može bolje.

"Hrvatska nije nabavila sve što je potrebno za protuzračnu obranu, pogotovo sustave za srednje i niske visine. Moramo ovladati i proizvodnjom streljiva, kako onog za pješačko naoružanje tako i za topničko. Ima tu još puno posla", kaže.

Dodaje da snagu oružanih snaga čine i motivacija i jedinstvo.

"Ako imate motiviranu vojsku i brojnu pričuvu, može se računati da je sustav dobar. Za sada, vojska svoj posao odrađuje, a taj posao je prevencija od moguće agresije. Najučinkovitija obrana je kad se protivnik zapita je li pametno napasti", dodaje.

"Nas ni NATO neće braniti ako ništa ne napravimo po pitanju ulaganja i kvalitete. Da bismo mogli biti u sustavu kolektivne obrane, moramo sami imati dovoljnu snagu i potencijale s kojima se možemo braniti", zaključio je Ogorec.