Neozbiljnost HDZ-ovih zakona: "Vladu nije briga za kvalitetu zakona!"

21:58, 27. kolovoza 2009.

Tekst: J.D.
Foto: Davor Pongračić (Cropix), Arhiva

SMIJE se pušiti u kafićima, ne smije se pušiti u kafićima; radit će se nedjeljom, neće se raditi nedjeljom; zametci se smiju zamrzavati, zametci se ne smiju zamrzavati. U samo nekoliko mjeseci hrvatska je Vlada pokazala kako zakonodavnom procesu pristupa vrlo ležerno, donoseći zakone o kojima očigledno previše ne razmišlja, što brzo dovodi do javnog bunta i mijenjanja ili ukidanja tih zakona, koje su iz iste te Vlade hvalili kao napredne i probitačne.

Vrlo simpatičan primjer zabavnog pristupa vlasti zakonima je nedavna montipajtonovska Odluka o proglašenju Zakona o stavljanju izvan snage Zakona o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona i sukoba nadležnosti u izvršenju kaznenih sankcija. Ukoliko nekome nije jasno što to točno znači i o čemu je odluka, nije usamljen, ali takav komičan pristup zakonskoj proceduri nije nimalo neobičan.

Milinovićevo meandriranje

Kao posebno zanimljiva se ističe administrativna pristojba u zdravstvu, dijete sada već legendarnog Darka Milinovića. Tijekom parlamentarne kampanje 2007. Milinović je najavio da će ukinuti tu pristojbu (poznatu među pukom i kao participacija), što je i učinio nakon dolaska na vlast 2008. godine. No, već iste godine Milinović je krenuo u "reformu" zdravstvenog sustava pa je u sklopu novih paketa mjera vratio participaciju, samo s osvetom. Jer, dok se participacija u razdoblju od 2006. do 2008. plaćala maksimalno 30 kuna mjesečno, u 2009. ona iznosi 15 kuna po posjetu liječniku. Osim ako nemate dopunsko zdravstveno osiguranje. Uzgred, participaciju koju je Milinović ukinuo bila je uvela ni manje ni više nego prošla HDZ-ova vlada.

Takav neobičan i kontradiktoran pristup zakonima HDZ je imao i s legendarnom odredbom Zakona o sigurnosti na cestama o nultoj toleranciji na alkohol. U srpnju 2004. HDZ je, pod palicom Viteza Kancelara Ive Sanadera, krenuo u pohod na, kako je to tada sročila sadašnja premijerka Jadranka Kosor, okončanje "apokalipse na hrvatskim cestama". Odredba o "nula promila" iznimno je brzo na HDZ navukla bijes javnosti, ali Sanader nije odustajao. Nije odustajao ni kad je 2005. u javnost puštena vijest o ukidanju zakona, ni 2006. kad se cijeli Sabor, uključujući i mnoge iz HDZ-a, digao na noge protiv zakona, ni 2007. kad se pokazalo da unatoč zakonu ima pet posto više poginulih na cestama, ni pred izbore, ali je zato 2008. taj zakon ipak izmijenjen, pa su svi osim vozača mlađih od 24 godine i profesionalnih vozača dobili dopuštenje za imati 0,5 promila u krvi.

Alkohol i cigarete

Zakon o "nula promila", kako ga se često zvalo, ima zapanjujuće sličnosti sa zakonom o zabrani pušenja, koji će sada također biti izmijenjen, kako su najavili. Tijekom odlučnog Vladinog stava o tome da neće mijenjati nultu toleranciju na alkohol u vožnji, HDZ-ova Vlada je pala pod kritiku oporbe, ali i ugostitelja i vozača, kojima se nikako nije sviđala ideja o kršenju prava na ispijanje piva. Ugostitelji su se tada žalili kako im tijekom tradicionalnih alkoholnih festivala kao što je Martinje pada promet, a vozačima se jednostavno nije sviđalo što ne mogu piti dok voze.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom tri i pol godine primjene zakona, Vlada je konstantno pokušavala uvjeriti građanstvo kako je zakon blagotvoran, iako im statistike nisu išle u korist. Tijekom prvih tjedan primjene zakona o zabrani pušenja, Ministarstvo zdravstva slalo je dopise o inspekcijama s poukom o tome kako je zakon namijenjen poboljšanju opće zdravstvene slike Hrvata. Statistike im nisu išle u prilog. Ne zdravstvene, nego one gospodarske. Ugostiteljima je promet pao, a neugodna situacija prouzročena krizom postala je do te mjere neizdrživa za Vladu da je konačno odlučila i mijenjati zakon, nakon samo nekoliko mjeseci primjene.

Neshvatljivi potezi

I dok su odredbe o alkoholu i duhanu još i shvatljive iz neke perspektive, situacija sa zakonom o radu nedjeljom je posebna priča. Nakon što je Ustavni sud 2004. godine odbacio tadašnji zakon koji je zabranjivao rad nedjeljom kao neustavan, HDZ je odlučio pričekati drugi mandat i ponovno se namjestiti za neuspjeh. Od početka 2009. na snagu je stupio novi zakon, ponovno u neugodnom trenutku. Uz globalnu recesiju i opći pad zaposlenosti, Vlada se našla u neugodnoj situaciji u kojoj su vlasnici trgovina i trgovačkih lanaca morali otpuštati ljude da bi se izborili s troškovima koje im je donio zakon. U prva četiri mjeseca zatvoreno je čak 1152 trgovine, oko 2900 radnika je ostalo bez posla te su računi 7000 trgovaca blokirani. Posebno smiješna bila je i iznimka tijekom ljeta, po kojoj su trgovci smjeli raditi nedjeljom u tri ljetna mjeseca. Turistički gradovi, nezadovoljni takvom odlukom, već su bili uveli nove ideje, kao što su bili sajamski dani, a Vlada se svima koji su kršili zakon prijetila rigoroznim kaznama. Sve ja palo u vodu kad je Ustavni sud po drugi puta u pet godina srušio zakon.

Konačno, vjerojatno najkontroverzniji od svih neuspjelih i nelogičnih zakona je i onaj o medicinski potpomognutoj oplodnji. Dok je Zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, zapravo samo neuspješno i loše provedeno usklađivanje hrvatskog s ostatkom zapadnog zakonodavstva, Zakon o medicinskoj oplodnji najrigorozniji je u cijeloj Europi. Što je najzanimljivije od svega, HDZ-ova vlada ga je donijela uz negodovanje vlastitog biračkog tijela. Usto, sklopila je zakon toliko pun rupa da je vrlo vjerojatno da će cijeli pasti na Ustavnom sudu. Do tada će vjerojatno ključni dijelovi zakona biti izmijenjeni, kao što je već najavljeno. Taj je zakon definitivno najčudniji koji je HDZ dosad donio, jer njime zapravo riskiraju potporu vlastitog biračkog tijela, a nemaju nikakve koristi, a brzina kojom su ga donosili rezultirala je njegovom neusklađenošću s Ustavom, što je navelo čak i predsjednika Stjepana Mesića da podnese žalbu Ustavnom sudu. Čini se kako su na tom zakonu uspjeli poentirati svi osim stranke koja se zalagala za njega.

"Iznimno loša kvaliteta zakonodavnog procesa"

Brzina i nedovoljna pripremljenost za donošenje zakona definitivno se najbolje vidi u "zakonu o haraču", koji je ostavio veliku rupu po kojoj se taj "krizni namet" ne može ubirati od gotovo 100.000 ljudi. Predsjednik je ponovno poslao pritužbu Ustavnom sudu, nezadovoljstvo građana je sve veće, a Vlada popravlja loše napisan zakon.

"Kvaliteta zakonodavnog procesa u Hrvatskoj je iznimno loša, i sa stručne, a i s interesne strane. U pojedinim zakonima, kao što je ovaj o porezima, kakav je ovaj o porezima jasno je da se servisirao interes bogatijeg sloja društva, ali su se istodobno potkrale brojne tehničke poteškoće. Mislim da se tu ističu dvije stvari. S jedne strane, vladajuće nije briga za kvalitetu zakona, a zakonodavna zbrka dijelom je i posljedica negativne selekcije u ministarstvima među ljudima koji pišu zakone, ali i plaća. Nema pravnika koji bi kvalitetno obavljali taj posao, kad u privatnom sektoru mogu zaraditi puno veće novce, i to je ozbiljni problem hrvatske kao pravne i demokratske države", smatra Ivo Josipović iz SDP-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.