PREDSJEDNIK Donald Trump mjesecima je odbijao uvesti nove sankcije Rusiji jer je vjerovao da bi rat mogao zaustaviti pregovorima s Vladimirom Putinom, čak i održavanjem brzog summita u Budimpešti u narednim tjednima. No ovaj tjedan Trump je naglo promijenio planove: otkazao je summit i uveo prve izravne sankcije Moskvi tijekom svog drugog mandata. “Bilo je vrijeme”, rekao je Trump.

Prema pisanju Bloomberga, za tu naglu promjenu u Bijeloj kući najzaslužniji je ministar vanjskih poslova Marco Rubio, dugogodišnji kritičar Moskve koji je Putina svojedobno nazvao “gangsterom”. Rubio, koji već godinama zagovara tvrđi pristup Moskvi, zaključio je da Rusija nije spremna na stvarne ustupke, što je prema američkim i europskim dužnosnicima ubrzalo Trumpovu odluku da prekine dotadašnju politiku suzdržanosti.

Rubio prekinuo planirani susret s Lavrovom

Izvori iz SAD-a i Europe koji su razgovarali za Bloomberg navode da je Rubio, nakon telefonskog razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, otkazao planirani susret uživo jer je procijenio da Kremlj opet pokušava usporiti razgovore o prekidu vatre i tako odugovlačiti rat.

Ti su izvori, kako piše Bloomberg, tražili da ostanu anonimni zbog povjerljivosti rasprava. Prema njihovim riječima, Rubio je zaključio da Moskva nije spremna na stvarne ustupke, pa je promjena politike postala neizbježna.

Rubiov utjecaj, navodi Bloomberg, pokazuje da se njegova uloga u administraciji proširila: osim što vodi diplomatsku ofenzivu prema Rusiji, navodno je zagovarao i tvrđi pristup prema Venezueli dok je privremeno obnašao dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost. Taj je stav bio u suprotnosti sa strategijom koju je zagovarao Trumpov dugogodišnji prijatelj i posebni izaslanik Steve Witkoff.

Bijela kuća: Svi rade kao jedinstven tim

Bijela kuća je preko glasnogovornice Anne Kelly odbacila tezu da je promjenu izazvao samo Rubio. Kelly je za Bloomberg rekla da predsjednik uvijek vodi vanjsku politiku, a da je “njegova agenda u rukama dužnosnika za nacionalnu sigurnost poput ministra Rubia i posebnog izaslanika Witkoffa”, te da djeluju kao jedan tim iza Trumpove vizije "Amerika na prvom mjestu".

Ipak, izvori Bloomberga kažu da su neki zapadni dužnosnici olakšanje doživjeli upravo zbog Rubiovog izravnijeg angažmana. Naime, bojali su se da bi pod Witkoffovim pristupom SAD mogao ići preblizu ruskim zahtjevima i dodatno pritiskati Kijev.

Witkoff unio zbunjenost

Prema Bloombergu, u pripremama za raniji summit na Aljasci došlo je do zabune: razgovori Witkoffa s Putinom i drugim ruskim dužnosnicima ostavili su dojam da se Moskva spremna odreći nekih zahtjeva, a zapravo oko njih nije bila spreman popustiti.

To je, navode izvori, dodatno frustriralo Trumpa i dovelo do napetosti na sastanku u kolovozu. Bijela kuća to pak negira i tvrdi da su Trump i Witkoff potpuno jasni u svojim namjerama i ciljevima.

Planovi, proturječnosti i novi koraci

Iako su se u jednom trenutku pojavile naznake da bi Trump opet mogao sjesti za stol s Putinom nakon dugog telefonskog razgovora, u posljednjim danima Rusija je američkim dužnosnicima poslala plan s poznatim uvjetima - uključujući zahtjev da Ukrajina preda dodatni teritorij - što je, prema Bloombergu, pokazalo da Kremlj ne uzmiče ni milimetra.

Analitičarka Liana Fix iz Council on Foreign Relations kaže da je ovaj put američko saznanje o stavovima Moskve stiglo prije sastanka, što je pomoglo da se promjena odluke dogodi ranije.

Ipak, u ruskim krugovima je bilo i zabune: neki su ruski dužnosnici nakon poziva između Putina i Trumpa zaključili da je američki predsjednik pristao na ruske zahtjeve o Donbasu, dok je dan poslije, nakon susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Trump javno ponovio da želi prekid vatre duž postojećih bojišnica, što je stav koji je Moskva ranije odbacila. Lavrov je, navodi Bloomberg, istaknuo tu razliku u svojem pozivu Rubiu, a do tog trenutka pripreme za summit već su se počele raspadati.

Što slijedi? Moguće i nove sankcije

Unatoč tome što je Rubio istaknuo spremnost za daljnji angažman i buduće susrete ako bi postojala realna prilika za mir, američka administracija prekjučer je uvela sankcije protiv najvećih ruskih naftnih tvrtki - Rosnjefta i Lukoila - što predstavlja najnoviji korak u pritisku na Moskvu. Rubio je pred polazak na put rekao novinarima da će SAD i dalje nastaviti tražiti mogućnosti za postizanje mira, ali da “današnjim danom” predsjednik odlučio poduzeti konkretne mjere.

Bloomberg navodi da je, kako god se daljnji pregovori razvijali, jasno da se u Bijeloj kući zaoštrilo stajalište prema Moskvi, a da to u velikoj mjeri duguje procjeni i pritisku ministra Rubia.