Tekst: Petar Vidov
Foto: AFP, Niola Wolf, Dragan Matić / Cropix

GRČKA danas gori. Atenu, jedan od temelja zapadne civilizacije, preplavila je vojska prosvjednika, izbijaju tučnjave s policijom, lete suzavci, kamenje i Molotovljevi kokteli... Grčko gospodarstvo puklo je pod pritiskom nesposobne vlasti, koja je tek nakon otvorenih prijetnji iz Europske unije krenula u potrebne reforme, s naglaskom na rezanje potrošnje.

> Ratno stanje u Grčkoj: Štrajka tri milijuna radnika

> Ministar financija Ivan Šuker nehotično priznao: Opet smo u banani!

> Banski dvori u plamenu? Samo ako se ponovi Argentina

A svi se ti rezovi, kako to već biva, lome na leđima naroda kroz veće poreze, zamrzavanje plaća, ukidanje povlastica i socijalnih davanja, skuplje namirnice, manje radnih mjesta... Grcima nije ostalo ništa drugo nego da izađu na ulice. Nije im ostalo ništa drugo zato što žive u zemlji koja grca od korupcije, u kojoj je vanjski dug prešao 113 posto BDP-a, u kojoj unutrašnji dug divlja, nelikvidnost rapidno raste, deficit je prešao 13 posto. Uz to imaju i ekonomiju koja znatno više uvozi nego izvozi, nekonkurentna je na vanjskom tržištu, a praktički jedini prihodi dolaze od turizma i biznisa s nekretninama.

Hrvatskoj se realno može dogoditi isto što i Grčkoj

Ako vam sve to zvuči poznato (a trebalo bi), onda znači da je vrijeme da prestanete slušati ministra financija Ivana Šukera i počnete paničariti. Hrvatska, naime, ima identičnu listu problema i nedostataka kao i Grčka, samo što je njihov problem puno veći. Zasad. Ali to ne znači da i građani Hrvatske već ove jeseni neće imati drugog izbora osim da se povedu za "grčkim modelom" i izađu na ulice.

"Sličnost je velika, ali velika je i razlika zato što je Grčka neusporedivo dublje zaglibila nego Hrvatska. Ali to ne znači da ne možemo učiti iz njezina primjera, kao i iz primjera Španjolske ili Portugala", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. "Realno, može nam se dogoditi ista stvar kao i Grčkoj. Hrvatska je, isto kao i Grčka, previše investirala u projekte koji nisu imali utjecaj na rast BDP-a u kratkom i srednjem roku. To su infrastrukturni projekti i biznis s nekretninama", kaže Novotny.

U slobodnom smo padu i ne možemo se zaustaviti

Manje biranim riječima i uz znatno veću dozu pesimizma o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj govori Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak kojeg je Vlada poslala u Koprivnicu da spasi Podravku nakon što su otkriveni razmjeri "plana Spice". "U slobodnom smo padu i Vlada nema instrumenata da se taj pad zaustavi. Očito je da Vlada za sada nema nikakvu ideju kako zaustaviti krizu", kaže Jurčić.

"Pojedinačne mjere ništa ne znače. One mogu samo pogoršati situaciju, kao što je to učinio harač. Mi se sada nalazimo u situaciji u kojoj postoje samo dva izbora - ili dugoročna kriza ili promjena gospodarskog sustava", uvjeren je Jurčić.

Još 70 tisuća otkaza pa će i u Hrvatskoj radnici izaći na ulice

"Nekako mi se čini da je Hrvatska trenutno više u apatičnoj nego u revolucionarnoj situaciji. Nema tog bunta", odgovara Jurčić na pitanje hoćemo li prizore kakve danas stižu iz Grčke uskoro gledati i na Trgu bana Jelačića. Ali iako je Hrvatska sada daleko od revolucije, Jurčić ističe da se to može vrlo brzo promijeniti. Već u idućih pola godine.

"Ako se broj nezaposlenih bude povećavao, a vjerojatno hoće, onda bi radnici mogli neorganizirano izaći na ulice. I to bi se onda približilo situaciji kakva je nastala u Grčkoj. Ali to je moguće tek na jesen zato što je potrebno da još od 50 do 70 tisuća ljudi ostane bez posla pa da dođe do nekontroliranog bunta. A do tada možemo imati samo kontrolirani bunt u obliku sindikata", tvrdi Jurčić.

Ima li pilota u Ministarstvu financija?

Do tada će možda i Ivan Šuker odustati od svog "sve je u redu i ne treba nam rebalans" stava. U koji još samo on vjeruje. Pa tako Novotny ističe da do kraja godine treba računati na pad proračunskih prihoda i da prvi rebalans možemo očekivati nakon turističke sezone, dok Jurčić poručuje Vladi da su se prioriteti drastično promijenili.

"Financije i knjigovodstvo više nisu bitni. Bitno je imaju li ljudi posao i plaće. Bitan je dohodak građana. Mi možemo održavati stabilan tečaj i imati nulti deficit, ali i dalje će 400.000 ljudi ostati bez posla do kraja godine! Situacija nam izmiče iz kontrole", otvoren je Jurčić u crnim prognozama. Podsjetimo, broj nezaposlenih Hrvata popeo se nedavno na vrtoglavih 309.000, a procjenjuje se da još 70.000 zaposlenih uopće ne dobiva plaću za svoj rad. Obje brojke u ovakvim gospodarskim okvirima mogu samo rasti.

Najbolje je da nitko ništa ne radi, a Šuker samo podiže kredite i hrani cijelu državu

Ministar financija u međuvremenu nas uvjerava da je "sve super i sve je za pet" jer se proračun, eto, puni na istoj razini kao i prošle godine, a penzije i plaće radnicima u državnoj službi stižu na vrijeme. Kako je prošla godina završila, svima nam je poznato (a počela je također optimističnim prognozama, čak i negiranjem krize), dok je drugi dio Šukerova argumenta također šupalj. Plaće i mirovine doista stižu na vrijeme, ali mnoge druge dugove poslovnim partnerima Vlada ne plaća pa tako i sama postaje najveći generator krize.

"Šuker stvari promatra iz fiskalno-tehničkog pogleda dnevne likvidnosti, ali nema viziju, ne gleda ono što bi morao gledati. Ne uzima u obzir godišnje razdoblje, ne može predvidjeti što će se dogoditi s industrijom niti može li fiskalni potaknuti gospodarski rast", vjeruje Novotny.

"Oni isplaćuju plaće i mirovine kreditom od milijardu dolara koji su podigli u Americi. Pa ako možemo vječno živjeti na dug, najbolje je da svi prestanemo raditi. Zašto bismo radili? Ako kreditnim zaduženjima možemo hraniti 300.000 nezaposlenih, onda je najbolje da se podijeli još 300.000 otkaza pa da svi uživamo i da nas država izdržava. Zašto bismo radili ako ne moramo", cinično zaključuje Jurčić.