AMERIČKA svemirska agencija NASA ubrzava planove za postavljanje nuklearnog reaktora na Mjesec do 2030. godine, što je ključan korak u ambiciji izgradnje stalne baze za ljude na lunarnoj površini, piše BBC.

Prema pisanju portala Politico, vršitelj dužnosti šefa NASA-e istaknuo je kako slične planove imaju i Kina i Rusija, upozorivši da bi te dvije zemlje "potencijalno mogle proglasiti zonu zabranjenog pristupa" na Mjesecu. Ipak, ostaju otvorena pitanja o realnosti zadanog roka, posebno s obzirom na nedavna i drastična smanjenja NASA-inog proračuna, dok su neki znanstvenici zabrinuti da su planovi vođeni isključivo geopolitičkim ciljevima.

Utrka za lunarnu energiju

Nacije poput SAD-a, Kine, Rusije, Indije i Japana u žurbi su s istraživanjem Mjesečeve površine, a neke od njih planiraju i trajna ljudska naselja. Vršitelj dužnosti šefa NASA-e, Sean Duffy, pozvao je komercijalne tvrtke da dostave prijedloge za izgradnju reaktora snage najmanje 100 kilovata. "Kako bi se ova kritična tehnologija pravilno unaprijedila kako bi mogla podržati buduću lunarnu ekonomiju, proizvodnju energije visoke snage na Marsu i ojačati našu nacionalnu sigurnost u svemiru, imperativ je da agencija brzo djeluje", poručio je Duffy.

Iako se 100 kilovata čini malo u usporedbi s kopnenom vjetroturbinom koja generira 2-3 megavata, ideja o nuklearnom reaktoru na Mjesecu nije nova. NASA je još 2022. dodijelila tri ugovora vrijedna po 5 milijuna dolara za dizajniranje reaktora, a ove godine su Kina i Rusija objavile zajednički plan izgradnje automatizirane nuklearne elektrane na Mjesecu do 2035.

Zašto baš nuklearna energija?

Mnogi znanstvenici slažu se da je nuklearna energija najbolji, ako ne i jedini način za osiguravanje stalne opskrbe energijom na Mjesecu. Jedan lunarni dan traje kao četiri tjedna na Zemlji, s dva tjedna neprekidnog sunca i dva tjedna potpunog mraka, što korištenje solarne energije čini iznimno nepouzdanim. "Izgradnja čak i skromnog lunarnog staništa za smještaj male posade zahtijevala bi proizvodnju energije megavatnih razmjera. Samo solarni paneli i baterije ne mogu pouzdano zadovoljiti te zahtjeve", objašnjava dr. Sungwoo Lim sa Sveučilišta Surrey. "Nuklearna energija nije samo poželjna, ona je neizbježna", dodaje.

Profesor Lionel Wilson sa Sveučilišta Lancaster vjeruje da je tehnički izvedivo postaviti reaktore na Mjesec do 2030. "s obzirom na osiguranje dovoljno novca", ističući da dizajni za male reaktore već postoje. "Samo je pitanje dovoljno lansiranja Artemisa za izgradnju infrastrukture na Mjesecu do tada", kaže on, referirajući se na NASA-in program povratka ljudi na Mjesec.

Sigurnost, financije i geopolitika

Postoje i sigurnosna pitanja. "Lansiranje radioaktivnog materijala kroz Zemljinu atmosferu donosi sigurnosne probleme. Za to morate imati posebnu dozvolu, ali to nije nepremostivo", kaže dr. Simeon Barber s Open Universityja. Duffyjeva direktiva iznenadila je mnoge nakon što je Trumpova administracija najavila smanjenje NASA-inog proračuna za 24% u 2026. godini, što uključuje i rezove u ključnim znanstvenim misijama poput Mars Sample Return.

Znanstvenici su zabrinuti da je najava politički motiviran potez u novoj međunarodnoj utrci za Mjesec. "Čini se da se vraćamo u stare dane prve svemirske utrke i natjecanja, što je, s znanstvenog stajališta, pomalo razočaravajuće i zabrinjavajuće", ističe dr. Barber. Duffyjevi komentari o mogućnosti da Kina i Rusija proglase "zonu zabranjenog pristupa" odnose se na sporazume Artemis iz 2020., koji definiraju suradnju na Mjesecu i uspostavu "sigurnosnih zona" oko baza i opreme. "Nekim ljudima, ovo je jednako kao: 'Mi posjedujemo ovaj dio Mjeseca, ovdje ćemo djelovati i ne možete ući'", objašnjava dr. Barber.

On također upozorava da planovi nisu usklađeni. NASA-ina misija Artemis 3, koja bi trebala poslati ljude na Mjesec 2027., suočava se s odgodama i financijskom neizvjesnošću. "Ako imate nuklearnu energiju za bazu, ali nemate načina da tamo dovedete ljude i opremu, onda to nije od velike koristi", zaključuje. "Planovi se trenutno ne čine baš usklađenima."