SUPERMASIVNE crne rupe, kozmički divovi mase milijuna, pa čak i milijardi naših Sunca, predstavljaju jednu od najvećih zagonetki svemira. Skrivaju se u središtima gotovo svih galaksija, djelujući kao gravitacijsko srce oko kojeg se odvija složeni ples zvijezda i planeta. No, ključno pitanje o njihovom nastanku dugo je ostalo bez odgovora, sve do sada. Novo otkriće moglo bi nam konačno pružiti prvi uvid u rađanje ovih svemirskih čudovišta, piše Science Alert.

Misterij nastanka

Znanstvenici su desetljećima raspravljali o dvije glavne teorije. Rastu li supermasivne crne rupe postupno, nakupljanjem mase iz 'sjemena' veličine jezgre jedne zvijezde? Ili nastaju naglo, izravnim kolapsom golemih i gustih oblaka svemirskog plina koji se ne mogu oduprijeti vlastitoj gravitaciji? Čini se da bi astronomi sada mogli imati odgovor, zahvaljujući nevjerojatnom prizoru zabilježenom u dubokom svemiru.

Tim astronoma, predvođen Pieterom van Dokkumom sa Sveučilišta Yale, promatrao je par galaksija čija je svjetlost do nas putovala 8,3 milijarde godina. Galaksije su u procesu sudara, a njihova konfiguracija podsjeća na broj osam, zbog čega su prozvane galaksija "Beskonačnost" (Infinity galaxy). Ovo neobično nebesko tijelo otkriveno je pomoću svemirskog teleskopa James Webb. Svaki od dva 'režnja' galaksije ima svoju supermasivnu crnu rupu, no znanstvenike je zapanjila treća, jarko svjetleća mrlja točno na mjestu gdje se galaksije spajaju.

"Mislimo da svjedočimo rađanju supermasivne crne rupe - nečemu što nikada prije nije viđeno", izjavio je van Dokkum.

Potvrda teorije izravnog kolapsa

Detaljna analiza pokazala je da se u središtu te treće mrlje doista nalazi novonastala supermasivna crna rupa, okružena vrućim plinom izloženim udarnim valovima. Znanstvenici vjeruju da je sudar dviju galaksija izazvao kompresiju plina do te mjere da se stvorio iznimno gusti čvor koji se potom urušio sam u sebe, formirajući crnu rupu. Ovaj scenarij snažno podupire model izravnog kolapsa.

"Iako su takvi sudari rijetki, slične gustoće plina bile su uobičajene u ranom svemiru kada su se galaksije tek počele formirati", objasnio je van Dokkum. Iako se galaksija nalazi na otprilike pola puta povijesti svemira, ovo otkriće pruža uvjerljiv argument da su se na sličan način mogle formirati i prve supermasivne crne rupe, piše Science Alert.

"Ovo je najbliže krunskom dokazu što ćemo vjerojatno ikada dobiti", zaključio je van Dokkum.