IZRAEL je u stanju visoke pripravnosti zbog procjena dužnosnika da je američki predsjednik Donald Trump sklon "uskoro" pokrenuti opsežan vojni napad na Iran. Do ovakvih procjena dolazi nakon što Teheran nije ispunio američke zahtjeve u pregovorima, a dužnosnici Trumpove administracije vjeruju da Iranci pokušavaju odugovlačiti i zavaravati Sjedinjene Države, piše izraelski Ynet.

Diplomatski izvor izjavio je danas da bi "američko strpljenje s iranskim odugovlačenjem moglo isteći brže nego što Teheran misli". Tijekom nedavnih ograničenih konzultacija koje je vodio premijer Benjamin Netanyahu, radna pretpostavka bila je da će Iran ispaliti projektile na Izrael čak i ako izraelska vojska ne bude sudjelovala u mogućim američkim napadima.

Zbog toga su hitne službe i Zapovjedništvo domovinske fronte, vojno tijelo odgovorno za civilnu zaštitu, dobili upute da se pripreme za rat. Različite sigurnosne agencije proglasile su najvišu razinu obrambene pripravnosti, a obrambeni establišment je u napetom iščekivanju.

Trenutak se približava

Sjedinjene Države već su u regiju rasporedile ono što je Trump opisao kao "prekrasnu armadu", sposobnu za vođenje dugotrajnog rata s Iranom, a ne samo za kratku razmjenu udaraca. Međutim, izraelski dužnosnici kažu da točan trenutak bilo kakvog američkog napada ostaje nepoznat i u konačnici ovisi o Trumpu. Čak i nakon donošenja odluke, planovi bi se još uvijek mogli promijeniti.

U Izraelu prevladava dojam da se približava odlučujući trenutak i da se rokovi skraćuju. Dok su dužnosnici prije samo nekoliko dana govorili o dva tjedna, a ranije o roku od otprilike mjesec dana, sada postoje naznake da bi do akcije moglo doći unutar nekoliko dana.

Istovremeno, nekoliko čimbenika moglo bi odgoditi napad. U Washingtonu bi se danas trebao sastati Odbor za mir, Zimske olimpijske igre u Italiji završavaju tek 22. veljače, a danas počinje sveti muslimanski mjesec ramazan. Nejasno je koliku težinu Trump pridaje tim faktorima.

Dugotrajna vojna kampanja

Čak i bez jasnog datuma, sve je teže osporiti da se Sjedinjene Države pripremaju za dugotrajni sukob s Iranom. Napetosti koje su prisutne još od "12-dnevnog rata" u lipnju, ali su se pojačale nakon nedavnog masakra prosvjednika. Američki dužnosnici shvaćaju da velika operacija ne bi bila brzi udar, već kampanja koja bi trajala nekoliko tjedana te u skladu s tim gomilaju snage na Bliskom istoku.

Mogući ciljevi takvog napada mogli bi uključivati promjenu režima u Iranu. Međutim, američki dužnosnici svjesni su da nijedan pojedinačni udarac ne bi postigao taj cilj, već bi bio potreban niz napada tijekom nekoliko tjedana.

Jedna od potencijalnih meta mogao bi biti vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, kao i institucije Islamske revolucionarne garde koje stoje iza masovnih ubojstava. Amerikanci bi željeli vidjeti da se iranska javnost vrati na ulice, no da bi se to dogodilo, protivnici režima morali bi vjerovati da su Sjedinjene Države spremne ići do kraja i priskočiti im u pomoć.

"Sve više naznaka"

Dvojica izraelskih dužnosnika također su za CNN izjavila da je Izrael podigao razinu pripravnosti i vojne pripreme usred "sve više naznaka" o mogućem zajedničkom američko-izraelskom napadu na Iran u narednim danima.

Prema jednom vojnom dužnosniku citiranom u izvješću, Izrael je ubrzao svoje operativno i obrambeno planiranje. Očekivani napad, ako ga Trump odobri, "nadmašio bi '12-dnevni rat' i uključivao bi koordinirane udare Sjedinjenih Država i Izraela", rekao je jedan izvor.

U međuvremenu, sjednica sigurnosnog kabineta odgođena je s četvrtka na nedjelju, moguće kako bi se izbjegla kriva procjena Irana koja bi mogla potaknuti preventivni udar prije nego što se donese bilo kakva američko-izraelska odluka.

Hezbollah i Huti u fokusu

U posljednja dva dana primijećeno je kako dodatni borbeni zrakoplovi, avioni za punjenje gorivom, obavještajni i zapovjedno-nadzorni zrakoplovi lete prema Bliskom istoku, stvarajući američke snage razmjera kakav u regiji dugo nije viđen.

Riječ je o impozantnom ratnom stroju i malo je vjerojatno da je raspoređen samo kako bi se "parkirao" u regiji. Ako je ovo samo sredstvo pritiska u pregovorima, bilo bi izvanredno; Sjedinjene Države mogle bi napasti Iran s daleko manjim snagama.

Ne može se isključiti mogućnost da bi ova prijetnja velikih razmjera i odvraćanje koje donosi mogli u posljednjem trenutku natjerati Iran da prihvati američke zahtjeve. Trump je već pokazao da njegove prijetnje nisu prazne, a američka poruka prenesena Teheranu u razgovorima bila je: "Ne iskušavajte nas."

Primarni cilj

Međutim, barem u javnosti, čini se da Iran ne donosi takve zaključke, a Hamenei je čak zaprijetio obaranjem američkih aviona. U Izraelu se to smatra prekomjernom arogancijom koja bi vladara mogla skupo stajati. Većina naznaka upućuje na to da bi Izrael sudjelovao u takvom napadu i da ne bi dobio uputu da se drži po strani. Američkim dužnosnicima navodno su potrebne izraelske sposobnosti.

Primarni cilj Izraela vjerojatno bi bio uništenje, ili barem ozbiljno oštećenje, iranskog sustava balističkih projektila. Istovremeno, izraelska vojska mogla bi se morati nositi s dva dodatna fronta: Hezbollahom u Libanonu i Hutima u Jemenu.

Procjenjuje se da bi se Huti odmah pridružili borbama te lansirali projektile i bespilotne letjelice na Izrael. Postoji i vjerojatan scenarij u kojem Hezbollah ne bi ostao po strani te bi, za razliku od "12-dnevnog rata", sudjelovao u sukobu. U tom slučaju, Izrael bi vjerojatno iskoristio priliku za rješavanje starih računa.