VJEŠT i proračunat strateg koji nikada nije uzmaknuo pred primjenom represije, vrhovni vođa Ali Hamenei prebrodio je niz kriza na čelu iranskog teokratskog sustava, a sada se nalazi pred svojim najvećim izazovom.

Nakon rata u lipnju 2025., američki predsjednik Donald Trump ponovno prijeti da će bombardirati Iran zbog njegova nuklearnog i raketnog programa, potpore savezničkim skupinama na Bliskom istoku i gušenja domaćeg otpora, premda se pregovori kojima se želi spriječiti rat nastavljaju.

Ali Hamenei (86) dominira Islamskom Republikom otkako je 1989. godine preuzeo doživotno vodstvo, naslijedivši njezina utemeljitelja, ajatolaha Ruholaha Homeinija.

Ostao je njezin glavni stup, brutalno gušeći studentsku pobunu 1999., masovne prosvjede potaknute osporavanim predsjedničkim izborima 2009. te val prosvjeda 2019. godine.

Najveći izazov od revolucije

Noseći crni turban sejida, potomaka proroka Muhameda, i gustu bijelu bradu, nadvladao je i pokret "Žena, život, sloboda" 2022. i 2023. godine, izazvan smrću u pritvoru Mahse Amini, uhićene zbog navodnog kršenja strogog kodeksa odijevanja nametnutog ženama.

Bio je prisiljen skrivati se tijekom dvanaestodnevnog rata u lipnju 2025., izazvanog dosad neviđenim napadom Izraela, zakletog neprijatelja, koji je razotkrio duboku penetraciju izraelskih obavještajnih službi u iranske strukture. No, preživio je rat te je, suočen s novim valom prosvjeda koji je u siječnju snažno potresao zemlju, poručio da Iran neće pokleknuti. 

U televizijskom obraćanju javnosti u ponedjeljak, u povodu 47. godišnjice Islamske revolucije 11. veljače, Hamenei je istaknuo da je revolucija spasila Iran od stranog utjecaja, upozorivši da vanjske sile kontinuirano nastoje vratiti stari poredak. 

Naglasio je da se moć nacije temelji na jedinstvu, a ne na projektilima. Pohvalio je postojanost Iranaca, rekavši: "Pokazali ste postojanost i odlučnost, pokažite ih ponovno u svakoj situaciji kako biste osujetili očekivanja neprijatelja."

No, iako je možda ugušio prosvjede represijom koja je, prema aktivistima za ljudska prava, uzrokovala tisuće mrtvih, njegova moć sada se analitičarima čini krhkijom nego ikad.

Nezadovoljstvo naroda

Pod Alijem Hameneijem, "sustav se suočavao s opetovanim narodnim prosvjedima, gušeći ih iznova čeličnom rukom i nastavljajući s jednako lošim načinom vladanja kao i prije", ocijenila je Međunarodna krizna skupina u izvješću objavljenom u siječnju.

"Takav pristup omogućio mu je da kupi vrijeme, ali uspjeh mjeren isključivo upotrebom prisile dao je čelnicima malo poticaja da se pozabave pritužbama koje se nalaze u korijenu nezadovoljstva naroda", dodao je think-tank.

U jeku stalne prijetnje izraelskim ili američkim napadima, vrhovni vođa, poznat po tome što vodi jednostavan život bez raskoši, nalazi se pod strogom zaštitom. Njegovi istupi u javnosti relativno su rijetki, nikada se ne najavljuju unaprijed niti prenose uživo.

Otkako je stupio na dužnost, nikada nije napustio zemlju, slijedeći primjer ajatolaha Homeinija nakon njegova povratka iz Francuske tijekom Islamske revolucije 1979. godine. Njegovo posljednje poznato putovanje u inozemstvo datira iz 1989. godine, kada je kao predsjednik države boravio u službenom posjetu Sjevernoj Koreji.

Njegova visoka dob već dugo potiče nagađanja o njegovu zdravlju. Desna ruka mu je djelomično paralizirana nakon pokušaja atentata 1981. godine, za koji su vlasti okrivile Narodne mudžahedine (MEK), nekadašnje saveznike Islamske revolucije, a danas zabranjenu skupinu u zemlji.

Aktivizam i vjernost

Politički aktivizam ovog sina imama, rođenog u siromašnoj obitelji, protiv šaha Reze Pahlavija kojeg su podržavale Sjedinjene Države, stajao ga je zatvora tijekom velikog dijela 1960-ih i 1970-ih godina.

Njegova vjernost ajatolahu Homeiniju nagrađena je 1980. godine, kada mu je povjerena ključna uloga predvodnika molitvi petkom u Teheranu.

Hamenei je izabran za predsjednika države godinu dana kasnije, nakon ubojstva Mohamada Alija Radžaija (također pripisanog MEK-u). Na dužnosti je ostao dva mandata, do 1989. godine. Bio je prvi klerik na toj dužnosti. No, nije bio favorit za Homeinijeva nasljednika.

Homeini je malo prije svoje smrti 1989. godine odbio favorita, ajatolaha Hoseina Montazerija, koji je osudio masovna pogubljenja članova MEK-a i drugih disidenata. Nakon Homeinijeve smrti 3. lipnja, Ali Hamenei je isprva odbio nominaciju Vijeća stručnjaka za vrhovnog vođu, prije nego što su klerici ustali kako bi potvrdili njegovo imenovanje. 

Ključnu ulogu odigrao je tadašnji predsjednik parlamenta Akbar Hašemi Rafsandžani, koji je posvjedočio da je Homeini prije smrti privatno rekao kako je Hamenei dostojan nasljednik.

Snažna kontrola

Njegov stisak nad vlašću od tada nikada nije popustio. Nadzirao je šest izabranih predsjednika, uključujući i one smatrane umjerenima poput Mohamada Hatamija, kojima je bilo dopušteno pokušati provesti oprezne reforme i približavanje Zapadu. 

No, on se uvijek svrstavao na stranu tvrdolinijaša, održavajući radikalnu ideologiju sustava, što uključuje konfrontaciju s "Velikim Sotonom", Sjedinjenim Državama, i odbijanje priznavanja postojanja Izraela.

Hamenei ma šestero djece, četiri sina i dvije kćeri, no se samo sin Modžtaba, koji neformalno upravlja njegovim uredom, smatra mogućim nasljednikom. Smatran jednim od najmoćnijih ljudi u zemlji iz sjene, on je pod američkim sankcijama od 2019. godine. Zadnjih godina češće se pojavljuje u javnosti i dobio je titulu ajatolaha, što je nužno da bi ga Vijeće stručnjaka uopće moglo uzeti u obzir za budućeg vrhovnog vođu.

Iranski parlament poručio je u siječnju da bi napad na vrhovnog vođu Alija Hameneija izazvao džihad ili sveti rat.

"Svaki napad na vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu te se mora očekivati da će islamski učenjaci proglasiti džihad i da će islamski vojnici u svim dijelovima svijeta odgovoriti", poručio je Odbor za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, prenio je Reuters pozivajući se na Iransku studentsku novinsku agenciju (ISNA).