NOVIM zakonskim izmjenama uvodi se specijalizacija sudaca za predmete vezane uz nasilje nad ženama radi unaprjeđenja njihove zaštite, kazali su danas u Ministarstvu pravosuđa, nakon što je objavljeno prvo evaluacijsko izvješće o provedbi Istanbulske konvencije u Hrvatskoj.

U tijeku je završna faza izrade paketa zakonskih izmjena s ciljem unaprjeđenja zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

"Specijalizacija će doprinijeti osnaživanju i osvješćivanju pravosudnih dužnosnika za problematiku nasilja nad ženama"

Predložit će se izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o sudovima s ciljem pooštravanja kaznenopravne politike, unaprjeđenja sustava zaštite žena - žrtava nasilja te uvođenja specijalizacije sudaca za predmete vezane uz nasilje nad ženama, rekli su Hini u Ministarstvu pravosuđa i uprave.

"Specijalizacija će doprinijeti osnaživanju i osvješćivanju pravosudnih dužnosnika za problematiku nasilja nad ženama i nasilja u obitelji", dodali su.

Izvješće o provedbi Istanbulske konvencije

Time su odgovorili na objavljeno evaluacijsko izvješće o provedbi Istanbulske konvencije (Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji) koje je sastavila skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO).

U izvješću se pozdravljaju izmjene i dopune Kaznenog zakona iz 2021. kojima se kriminalizira osvetnička pornografija, a kaznena djela spolnog uznemiravanja progone po službenoj dužnosti, što se ranije činilo samo na zahtjev žrtava. U isti je zakon uvrštena i definicija silovanja koja se bazira na izostanku pristanka.

Predrasude i patrijarhalni stavovi u kaznenom pravosuđu

S druge strane, izvješće upozorava na "predrasude i patrijarhalne stavove" za koje se čini da još uvijek prevladavaju u kaznenom pravosuđu, što često dovodi do kvalifikacije ozbiljnih incidenata nasilja kao prekršaja, a ne kaznenih djela. Uz to, GREVIO je pozvao hrvatske vlasti da posvete veću pozornost djeci koja su svjedočila ili doživjela obiteljsko nasilje. 

"Kada je riječ o Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji jasnije je razgraničena prekršajna i kaznena odgovornost, precizirana je definicija tjelesnog nasilja, proširen je krug osoba na koje se Zakon primjenjuje. Dodatno, kontinuirano radimo na osnaživanju odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima. Stoga se u narednom razdoblju očekuje formiranje novih odjela na svim županijskim sudovima te na općinskim sudovima u Splitu i Zagrebu", odgovaraju iz Ministarstva.

Ministarstvo pravosuđa također napominje da je u dva ciklusa, 2019. i 2021.godine, znatno unaprijedilo zakonodavni okvir radi sprječavanja nasilja nad ženama.

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku, nadležnost za kaznena djela silovanja prebačena je na županijski (viši) sud te je uvedena je tzv. zabrana dvostrukog ukidanja drugostupanjske presude čime se želi spriječiti učestalo vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje na prvi stupanj.

Edukacija stručnjaka

Na edukaciji stručnjaka rade i u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, i to kroz projekt "Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja", kojim je obuhvaćeno više od tisuću osoba.

"Unazad više od dvije godine održano je niz programa dodatnog usavršavanja državnih službenika s ciljem senzibilizacije i postupanja po odredbama Istanbulske konvencije te stručnih radnika centara za socijalnu skrb (sada Hrvatskog zavoda za socijalni rad) koji će pružati usluge psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilnog ponašanja", naveli su.

Kapaciteti sigurnih kuća za žrtve nasilja

Još jedan od problema na koji upozorava GREVIO su kapaciteti sigurnih kuća za žrtve nasilja. U Hrvatskoj ih trenutno im 25, s ukupno 363 kreveta, što ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10.000 stanovnika.

No, resorno ministarstvo odgovara da su kapaciteti u zemlji dovoljni, ali spremni su poduzeti potrebne mjere ako se pokažu nedostatnim.

"Ministarstvo kontinuirano prati popunjenost kapaciteta skloništa na dvotjednoj razini slijedom čega je vidljivo kako je maksimalna popunjenost u proteklih godinu dana najviše 66 posto. Prema zadnjim podacima od 31. kolovoza 2023. popunjenost kapaciteta skloništa iznosi 61 posto", kazali su u Ministarstvu socijalne politike.