MINISTAR rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković te predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović razgovarali su sinoć u Otvorenom o minimalnoj plaći.

Jović se zapitao što može hrvatski radnik sa 750 eura neto plaće. "Kada govorimo o dodacima, ne mora značiti da svaki radnik dobiva određene dodatke", upozorio je. Ispričao je kako je primio poziv od jedne žene koja radi za minimalac te je ogorčena i u očaju.

"Ogorčena je od slušanja ovih dana, unazad dva dana, prijedloge, odnosno zahtjeve određene grupacije poslodavaca da se ograniči plaća. Ne samo da je ove godine ona premala, nego da se ograniči i za 2026. godinu. I očajna je kako preživjeti s tom plaćom. Razgovor je završio na način da su joj sindikati jedina nada i da bi ona bila zadovoljna, nećete vjerovati, s 10 eura povišice", rekao je.

Jović: Hrvatski radnik je debelo potplaćen

Podsjetio je na direktivu Europske unije koja govori da bi minimalna plaća trebala biti 60 posto medijalne bruto plaće ili 50 posto prosječne plaće. "Tako da upravo ovaj zahtjev naš od 1130 eura je na tragu toga da bude 66 posto medijalne plaće i 56 posto prosječne bruto plaće", objasnio je.

Tvrdi da minimalna plaća nije prijetnja socijalno odgovornim poslodavcima. "Visina minimalne plaće je prijetnja onim poslodavcima koji su navikli da rade i da žive na račun niskog standarda naših radnika i prijetnja je njihovom profitu", uvjeren je.

Govorio je o "iznimnoj potplaćenosti hrvatskog radnika". "Znači, ako znamo da je prosječna cijena rada u Hrvatskoj, trošak rada u Hrvatskoj 16,5 eura, ako je prosječno u EU 33,5 eura, ako je u Austriji 44, u Njemačkoj 43,5 eura, onda to govori da je hrvatski radnik debelo potplaćen i debelo na granici siromaštva u cijeloj priči", upozorio je.

Odbacuje argument o neproduktivnosti hrvatskog radnika. "Ta famozna konkurentnost i ta produktivnost, to nije problem radnika na način da je radnik odgovoran za to. Mi ne možemo produktivnost i konkurentnost temeljiti na minimalnim plaćama ili da nam radnici odlaze", smatra Jović.

Balković: Ako nastavimo ovim tempom, riskiramo nova otpuštanja

Balković je napomenuo kako poslodavci nisu protiv rasta minimalne plaće, ali upozorava da gospodarstvo ne može izdržati tempo povećanja koji nadmašuje rast produktivnosti. "Ideja HUP-a nije zamrzavanje plaća, nego održiv rast. Slažemo se i s Vladom i sa sindikatima da plaće trebaju rasti, pitanje je samo kojim tempom", kazao je.

Podsjetio je da je minimalna plaća u Hrvatskoj u pet godina porasla 92 posto, dok su ukupni prihodi zaposlenih porasli 72 posto. Tvrdi da produktivnost ne raste dovoljno brzo.

Najugroženijima smatra sektore tekstilne, metalne, drvne i prerađivačke industrije koji, kako kaže, rade s profitnom maržom od oko 1 posto. Iznio je podatak da je tekstilna industrija prošle godine izgubila 11 posto radnih mjesta te poručio: "Ako nastavimo ovim tempom, riskiramo nova otpuštanja", predviđa.

Dodao je da u prerađivačkoj industriji radi oko 250 tisuća ljudi, od čega je 120 tisuća u najugroženijim granama. Zaključio je da Hrvatska treba težiti višim plaćama, ali uz realan tempo. "Svi bismo htjeli postati Austrija ili Švicarska, ali ne možemo to postići za dvije ili tri godine. Treba nam više vremena da uskladimo troškove rada i vrijednost koju stvaramo", poručio je.

Piletić: Naš prijedlog je minimalna plaća od 1050 eura bruto

"Mi smo trenutačno zemlja članica EU koja ima značajno veću stopu rasta minimalne plaće. Zato što smo mi na početku mandata Vlade krenuli s 414 eura minimalne plaće", podsjetio je Piletić.

Govoreći o minimalnoj plaći i prijedlogu njenog povećanja, najavio je da će Vlada u petak donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2026. godinu. "Naš prijedlog će biti da se sadašnjih 970, ta minimalna plaća u idućoj godini iznosi 1050 eura. Dakle, to je povećanje nešto više od 8 posto za 2026. godinu", istaknuo je.

Apostrofirao je hrvatsko gospodarstvo kao najzaslužnijeg dionika rasta plaća u Hrvatskoj. "Hrvatsko gospodarstvo je zaslužno za rast prosječne plaće u Hrvatskoj. Ako je Vlada kroz svoje reforme i povećanje plaća u državnom i javnom sektoru tome doprinijela kao najveći poslodavac, tim nam je draže", rekao je.

"Kad uzmemo u obzir prosjek minimalne plaće u udjelu prosječne plaće, mi moramo držati se standarda koji nameće Europa kao društvo najrazvijenijih da od prosječne bruto plaće, minimalna primjerena, bi trebala iznositi 50 posto, ili ako uzmemo srednju medijalnu, onda ta minimalna plaća treba iznositi 60 posto", nastavio je.

Poručio je da se od rada i od plaće treba primjereno i dostojanstveno živjeti. "Ne možemo dopustiti da nepovećanjem minimalne plaće imamo dio radnika koji od svoje plaće ne mogu preživjeti taj mjesec. I zbog toga standard europski jest da rast prosječne plaće prati i rast minimalne plaće", ustvrdio je.

Komentirajući konkurentnost, Piletić je naglasio podršku Vlade u iznosu od 150 milijuna eura.

"Podsjetit ću da svake godine Vlada izdvaja preko 150 milijuna eura podrške kroz program Mjere aktivne politike zapošljavanja. Gdje upravo nudimo poslodavcima osposobljavanje, prekvalifikaciju, dodatno usavršavanje i sustav vouchera kojim zapravo želimo osnažiti da naš domaći radnik bude što konkurentniji", rekao je.

Balković: Neto profitna marža dvostruko manja od europskog prosjeka

Balković je upozorio da je hrvatsko gospodarstvo sve manje profitabilno te da su ulaganja gotovo stala.

"Neto profitna marža hrvatskog gospodarstva iznosi 5,9 posto, dok je u europskom prosjeku dvostruko veća. U industrijama poput tekstilne i prerađivačke marža je ispod 1 posto, a u proizvodnji hrane oko 4,5 posto", naveo je.

"Troškovi rada i sirovina stalno rastu, dok tvrtke s minimalnom dobiti ne mogu ulagati u razvoj ni održavati konkurentnost. Kada završite godinu s gotovo 0 posto dobiti, jasno je da ne možete ulagati. Strojevi zastarijevaju, proizvodnja gubi vrijednost i to postaje borba za opstanak", dodao je.

Istaknuo je da su privatne investicije porasle tek 0,4 posto prošle godine te da su dosadašnje državne mjere bile nedostatne jer su trajale kratko i obuhvatile su samo radnike s minimalnim plaćama.