ZNAČAJAN dio zapadnih vanjsko-političkih promatrača, ali i određeni visoki dužnosnici, na primjer američke administracije, procjenjuju da je tijekom susreta indijskog ministra vanjskih poslova Subrahmanyama Jaishankara i ruskog kolege Sergeja Lavrova, koji je 27. prosinca 2023. godine održan u Moskvi, došlo do značajnog "proboja" u odnosima dvije zemlje odnosno indijskog zaokreta prema odlučnijoj i eksplicitnijoj politici suradnje s Ruskom Federacijom. I to nakon dvije godine balansiranja između Zapada i Istoka, u želji da se prema obje strane drže otvorena vrata.

Oprez Indije prema Rusiji na početku ukrajinske krize

Unatoč tome što je zadržala neutralnost u odnosu na sukob u Ukrajini i nastojala brzo djelovati u proširivanju trgovinske razmjene s Rusijom, Indija je bila oprezna prema etabliranju percepcije u svijetu o svojem svrstavanju uz izoliranu Moskvu. Posljedica takvog pozicioniranja je i stanka u godišnjim bilateralnim sastancima između premijera Narendre Modija i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema dobro obaviještenim diplomatskim izvorima te analizama vrsnih poznavatelja prilika u indijskoj administraciji, premijer Modi je koncem prosinca 2022. i početkom siječnja 2023. godine vješto izbjegao godišnje konzultacije s ruskim predsjednikom zbog njegove otvorene prijetnje da će upotrijebiti nuklearno oružje ako dođe do bilo kakvog miješanja sa strane u rusko-ukrajinski konflikt.

Važno je spomenuti da su Ruska Federacija i Indija u posljednja dva desetljeća održale ukupno 21 sastanak na vrhu te je navedeni prekid bio značajan signal o poziciji Indije u međunarodnim odnosima. I to ne samo Rusima nego i Bidenovoj administraciji te njegovim saveznicima preko Atlantika. Nesumnjivo je Zapad bio jako zadovoljan razvojem događanja.

Izbjegavanje Putina 

Također, Indija se odlučila na virtualni (online) summit Šangajske organizacije za suradnju (SCO) tijekom prošle godine upravo kako bi izbjegla ugostiti Putina u New Delhiju. Ništa bolja situacija za rusku administraciju i njenog prvog čovjeka nije kreirana ni tijekom summita čelnika skupine zemalja G-20 (predstavnici devetnaest najvećih ekonomija na svijetu plus predstavnici Europske unije i Afričke unije), koji se održao 9. i 10. rujna 2023. godine.

Indija je uspjela na zgodan način izbjeći dolazak Putina, kojeg je u New Delhiju predstavljao ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. U priopćenju za javnost premijer Modi je izrazio "razumijevanje za odluku Rusije da na summit G-20 pošalje prvog čovjeka svoje diplomacije" te zahvalio predsjedniku Putinu na podršci velikom broju inicijativa službenog Delhija dok je predsjedavao skupinom.

Tijekom tog razdoblja Indija je nastavila uvoziti naftu i ugljen iz Rusije u do tada nezapamćeno velikim količinama, uz objašnjenje dužnosnika kako Delhi to čini zbog objektivnog nepostojanja alternative za trgovinu s Moskvom. Međutim, strateško savezništvo između dvije zemlje se vrlo rijetko spominjalo (gotovo da je iščezlo iz narativa visokih indijskih dužnosnika), a Modi je čak sebi dao slobodu javno držati lekciju Putinu o tome kako je, ipak, trebao optirati za izbjegavanje rata u Ukrajini. 

Naime, u rujnu 2022. godine indijski premijer je bez ustezanja rekao Putinu, na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju (SCO), koji je u to vrijeme održan u Uzbekistanu, kako je od iznimne važnosti za održavanje ravnoteže svjetskog poretka i normalnog funkcioniranja međunarodne zajednice da Rusija krene putem mira u Ukrajini, uz podsjećanje ruskog predsjednika na "značaj demokracije, diplomacije i dijaloga". 

Rat u Gazi je sve promijenio 

Izraelski užasni i nekontrolirani odgovor u Pojasu Gaze na brutalni terorizam Hamasa te američka bezuvjetna, ničim ograničena podrška židovskoj državi iz korijena su promijenili stajališta službenog Delhija. Prema indijskim dužnosnicima, američka hipokrizija razvodnila je moralnu vertikalu Bidenove administracije.

Prije svega, misli se na prošlomjesečno glasanje Opće skupštine UN-a, kada je velika većina zemalja glasala za trenutni humanitarni prekid vatre u Pojasu Gaze. Protiv je bilo samo 10 zemalja, uključujući Sjedinjene Države i Izrael. Također, u Vijeću sigurnosti UN-a Amerikanci su morali pribjeći vetu kako bi poništili gotovo jednoglasnu rezoluciju o prekidu izraelske vojne kampanje.

Očita trenutna izolacija službenog Washingtona zbog beskompromisne politike u izraelsko-palestinskom konfliktu uvjetovala je mnogo otvoreniju, moglo bi se ustvrditi kritički direktniju, retoriku iz New Delhija, koju su kreatori vanjsko-sigurnosne agende na Zapadu željeli pod svaku cijenu izbjeći.

Nakon što je saslušao kritike zapadnih promatrača, ali i kolega, zbog susreta s Putinom krajem prosinca, indijski ministar vanjskih poslova Jaishankar je doslovno rekao: "Molim vas, pogledajte se u ogledalo i recite mi kako ste se ponašali kao demokratske države." Njegova primjedba bila je upućena, prije svega, američkoj administraciji, posebno diplomaciji, zbog njenog djelovanja u vezi karaktera izraelske vojne kampanje u Pojasu Gaze.

Agenda razgovora s Lavrovom

Kada je tijekom 2022. godine ministar Jaishankar otišao u Moskvu kako bi se sreo s ruskim partnerima, glavni dio razgovora bio je rezerviran i usmjeren ka trgovinskim odnosima dvije zemlje. Indija je željela iskoristiti priliku i potpisati ugovore koji su se odnosili na uvoz sirove ruske nafte po sniženim cijenama. Međutim, tijekom bilateralnih razgovora od prije dvadesetak dana agenda je, na veliko zadovoljstvo Kremlja, višestruko proširena. 

Rusi su, izgleda, uspjeli u znatnoj mjeri uvjeriti velikog i značajnog geopolitičkog partnera u ispravnost svoje vizije razvoja međunarodnih odnosa u budućnosti. Dakle, razgovaralo se o trenutnom stanju multilateralnih institucija te potrebi kreiranja i izgradnje održivog multipolarnog svjetskog poretka.

Upravo je ruski ministar vanjskih poslova, uoči ovog sastanka, govorio da je "Rusija, a nada se i njihovi indijski partneri i prijatelji, zainteresirana za izgradnju međunarodnog političkog i gospodarskog sustava koji bi bio otvoren i pošten za sve".

Suglasnost i po drugim pitanjima

Napredak u razumijevanju između dvije zemlje postignut je i u vezi drugih značajnih pitanja. Rat u Ukrajini je, prema američkim obavještajnim izvorima, u jednom momentu doveo čak i do toga da je indijsko ministarstvo obrane, koje je tehničko opremanje svojih oružanih snaga tijekom duge povijesti temeljilo najvećim dijelom na ruskom suvremenom naoružanju, preispitalo strategiju obrambene politike.

Uslijed nepovoljnog razvoja događaja na frontu, gubitaka vojne tehnike i paralizirajućih kolektivnih sankcija Zapada, Ruska Federacija je počela s ponižavajućim otkupljivanjem oružja od Indije, nekadašnjeg glavnog klijenta. Ovo je doprinijelo velikoj zabrinutosti u New Delhiju u vezi pouzdanosti Rusije kao dobavljača te primoralo vojne stratege da počnu razmišljati o alternativama. 

Međutim, Moskva je, izgleda, u međuvremenu uspjela stabilizirati barem jedan dio svog moćnog vojno-industrijskog kompleksa, što joj je dalo priliku oživjeti vojne veze s dugogodišnjim partnerima, prije svega Indijom. Ruski ministar vanjskih poslova je na sastanku krajem prosinca rekao kako je s ministrom Jaishankarom postigao značajan napredak u pogledu planova zajedničke proizvodnje naoružanja, uz pažljivo sročenu diplomatsku ogradu da Ruska Federacija respektira potrebe Indije za diversifikacijom dobavljača svoje vojne opreme, ali i želi da se "strateško savezništvo dvije zemlje nastavi, jer je to ne samo u obostranom interesu već i zbog potrebe etabliranja dugoročne sigurnosti na euroazijskom kontinentu". 

Amerikanci su zabrinuti

Za službeni Delhi ovo bi mogao biti značajan dobitak. Indija se u svojoj agendi vojno-tehnološkog progresa, odnosno pokušaja stvaranja autohtonog naoružanja, kojim bi parirala velikim regionalnim rivalima kao što su Kina i Pakistan, dugo nadala zajedničkom razvojnom partnerstvu sa Zapadom, posebno sa Sjedinjenim Državama. Međutim, napredak u pregovorima i dogovorima dvije strane bio je ometan tijekom godina iz različitih razloga, prije svega zbog regulatornih prepreka i specifičnosti industrijske proizvodnje u SAD-u. 

Ako bi Rusija i Indija sada zaista operacionalizirale dogovoreno i započele s razvijanjem zajedničke vojne tehnologije, to bi moglo samo još više udaljiti službeni Washington i službeni Delhi te učiniti njihovo partnerstvo objektivno neostvarivim. Imajući u vidu trenutnu razinu odnosa s Kinom, a posebno Ruskom Federacijom, gdje su obje zemlje u nizu državnih dokumenata tretirane kao najveća prijetnja američkoj sigurnosti, potpuno je jasno da bi indijsko-američka suradnja u oblasti proizvodnje oružja mogla dovesti do gubitka poslovnih tajni i prelijevanja vojno-tehnološkog znanja, koje bi preko Indije moglo završiti u ruskim ili kineskim rukama, što Amerikanci neće dozvoliti ni po koju cijenu.

Indija se, ipak, okreće Putinu 

Na svojevrsnoj geopolitičkoj klackalici, na kojoj je u posljednjih nekoliko godina balansirala vanjskopolitička agenda New Delhija, postojali su, prema dobro upućenim promatračima, dovoljno utemeljeni i snažni razlozi i za prevagu na stranu Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, ali i na stranu Putinove Rusije.

Veze s Washingtonom, pored poslovičnog nepovjerenja i periodičnih napetosti, dodatno su pogoršane posljednjih mjeseci nakon što je Bidenova administracija optužila službenika indijske vlade da je režirao zavjeru za ubojstvo vođe separatističkog pokreta Sikha, koji živi u SAD-u. Iz tog razloga američki je predsjednik odbio poziv da putuje u New Delhi na paradu povodom Dana Republike Indije.

S druge strane, i pored nekih otvorenih pitanja, kako je naglasio prvi čovjek indijske diplomacije, ministar Jaishankar, "nema mnogo razloga za iritaciju kada se ima u vidu odnos s Ruskom Federacijom". "Naprotiv, relacija s Rusijom je uvijek bila u interesu Indije."

Spomenuta izjava pokazuje da je Indija, kao zemlja s najvećom populacijom na planetu (od lipnja 2023. godine i službeno prestigla Kinu s 1.428.627.663 stanovnika) te jednim od najdinamičnijih brzorastućih gospodarstava na svijetu, čini se, relativizirala i svjesno zanemarila Putinovo flagrantno kršenje međunarodnog prava invazijom punog opsega na Ukrajinu, suverenu i međunarodno priznatu državu, punopravnu članicu UN-a, u korist interesa strateške suradnje s agresorom.

U donošenju takve odluke umnogome joj je pomogla i neshvatljiva hipokrizija Bidenove administracije kada se ima u vidu konflikt u Pojasu Gaze. Međunarodni odnosi nastavljaju se, dakle, razvijati po principima političkog egoizma i zanemarivanja međunarodnog prava. Ostaje vidjeti tko će, nakon Ukrajine te palestinskih i izraelskih civila, platiti cijenu ovakvog ponašanja glavnih aktera međunarodne zajednice.   

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala