NAJVEĆI dosadašnji gubitnici koronakrize su zaposleni u sektoru usluga, dok su zasad najbolje prošli zaposleni u državnoj upravi i javnim službama.

Zaključak je to koji proizlazi iz podataka državne statistike o prosječnim plaćama u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci ove godine i njihovom usporedbom s prosječnim plaćama u istom lanjskom razdoblju. Iako se, kako upozoravaju ekonomisti, u međuvremenu dijelom promijenila metodologija, podaci jasno pokazuju da su prosječne  mjesečne neto plaće u prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem najviše potonule u sektoru usluga te rudarstva i vađenja, dok su, s druge strane, najznačajnije porasle u javnom sektoru. 

Kolektivni ugovori u javnom sektoru otežavaju prilagodbu plaća stanju na koronaterenu

Razlozi za to su poznati. Javni sektor se krajem prošle godine, podsjećaju stručnjaci, izborio za povećanje plaća, a prava zaposlenih u njemu prilično su jako zaštićena i kolektivnim ugovorima. To u praksi otežava prilagodbu plaća u javnom sektoru, ističu ekonomisti, stanju na ekonomskom terenu koji  je koronakriza snažno pogodila. S druge strane, sektor usluga je velik dio proljeća proveo u lockdownu, od kojeg se brojne tvrtke još uvijek nisu oporavile. Turistička sezona koja je uslijedila bila je, s obzirom na okolnosti, dobra, ali daleko ispod prošlogodišnje. 

Posljedica toga je da su prosječne neto plaće u turizmu i ugostiteljstvu, proizlazi iz podataka DZS-a, u prvih osam mjeseci ove godine bile 66 kuna, ili nominalno 1,2 posto, manje nego u istom lanjskom razdoblju. U istom su se razdoblju smanjile i prosječne plaće u sektoru prijevoza i skladištenja, i to za 38 kuna, ili 0,6 posto, a smanjio se i prosjek plaća u ostalim uslužnim djelatnostima. Velik pad, pokazuju podaci DZS-a, imale su prosječne plaće u sektoru rudarstva i vađenja, koje su u prvih osam mjeseci ove godine iznosile 7691 kunu, a u istom lanjskom razdoblju 8009 kuna, što znači da su se u prosjeku smanjile za 318 kuna ili četiri posto. 

Drugu stranu medalje predstavljaju plaće u javnom sektoru. Prosječna mjesečna neto plaća u javnoj upravi i sektoru obrane u prvih je osam mjeseci ove godine iznosila, prema podacima DZS-a, 7980 kuna, dok je lani u istom razdoblju iznosila 7436 kuna, što znači da je u tom razdoblju porasla 554 kune ili nominalno 7,5 posto. Rast u istom razdoblju imaju i plaće u sektoru obrazovanja, i to 6,8 posto: u prvih osam mjeseci ove godine prosječna je plaća u tom sektoru iznosila 7213 kuna, a u prvih osam mjeseci prošle godine 6754 kune. Još veći rast imaju prosječne plaće u zdravstvu, koje su sa 7429 kuna, koliko je iznosio njihov prosjek u prvih osam mjeseci 2019. godine, porasle na 8126 kuna u prvih osam mjeseci ove godine, što predstavlja  skok od 9,4 posto, koji se vjerojatno može dijelom objasniti i borbom protiv pandemije koronavirusa, odnosno dodatnim radnim satima i obvezama koje je ta bitka donijela zdravstvenom osoblju. 

Istodobno, značajniji rast plaća u privatnom sektoru zabilježen je u sektoru financija. Prosječna plaća u financijskom sektoru u prvih je osam mjeseci ove godine, prema podacima državne statistike, iznosila 9398 kuna, dok je lani u istom razdoblju iznosila 8852 kune. Riječ je o rastu od 6,2 posto. 

I u HNB-u upozoravaju na znatno veći rast plaća u javnom nego u privatnom sektoru

To, međutim, ne mijenja puno sliku. I Hrvatska narodna banka (HNB) u svom novom biltenu upozorava da plaće u Hrvatskoj rastu znatno brže u javnom nego u privatnom sektoru. Preciznije, analizirajući kretanje bruto plaća u Hrvatskoj, stručnjaci središnje banke zaključuju da je prosječna bruto plaća u kolovozu bila 2,7 posto viša nego u istom lanjskom mjesecu, no da su plaće u javnom sektoru u istom razdoblju porasle 7,8, a u privatnom samo 0,8 posto. 

Kada je riječ o neto plaćama, njihov je prosjek u kolovozu ove godine, prema podacima DZS-a, iznosio 6723 kune, dok je prosjek za prvih osam mjeseci bio kunu viši, 6724 kune. U oba slučaja radi se o umjerenom rastu prosječnih plaća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. No, taj rast je, upozoravaju ekonomisti, prije svega posljedica rasta plaća u javnom sektoru. 

"Za sektor usluga je pravo čudo da pad plaća nije i veći ako se uzmu u obzir lockdown i znatno slabija turistička sezona od prošle. Pad plaća, ali i zaposlenosti u uslužnom sektoru bio bi i veći da država nije izašla s mjerama za očuvanje radnih mjesta, o čemu dovoljno govori i to da su mnoge tvrtke iz tog sektora svejedno morale smanjivati plaće", objašnjava za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. 

Predrag Bejaković

Vladine mjere su zaustavile pad plaća, ali ekonomisti kažu da ne treba očekivati njihov daljnji rast u ovoj godini  

I makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević kaže da su vladine mjere za očuvanje radnih mjesta pomogle zadržavanju razine plaća. Ipak, i ona upozorava da su plaće u javnom sektoru i u koronakrizi porasle, dok su u privatnom sektoru uglavnom stagnirale ili padale. 

"U javnom sektoru su plaće zaštićene kolektivnim ugovorima, a krajem prošle godine je dogovoren i njihov rast. Isto se, međutim, uglavnom nije dogodilo u privatnom sektoru koji se brže od javnog prilagođava novonastalim okolnostima", kaže za Index Živković Matijević. 

Zrinka Živković Matijević

S obzirom na nastavak vladinih mjera, ekonomisti ne očekuju veći udar na zaposlenost i plaće do kraja godine. To, naravno, ne znači da prilagodbi više neće biti, ali one ipak ne bi trebale značiti ni masovnija otpuštanja ni veće zahvate škara u plaće zaposlenih. Tako Živković Matijević očekuje da će prosječna neto plaće u zemlji u ovoj godini iznositi 6723 kune, što u praksi znači da plaće ne bi trebale više rasti. Dio razloga za to vjerojatno se može tražiti i u odluci vlade da do daljnjega ne povećava plaće u javnom sektoru, kako je lani dogovorila sa sindikatima. 

"Nadam se da u ovoj godini više neće doći do većih otpuštanja, kao ni do daljnjih većih rezova plaća. Povećanja plaća u ovom trenutku nije realno očekivati", napominje i Bejaković. 

Od vlade se očekuju odgovori na pitanje što planira u sljedećoj godini

Procjene analitičara, naravno, drže vodu pod pretpostavkom da ne dođe do novog lockdowna. Novo zaključavanje ekonomije, naime, iz temelja bi promijenilo pravila igre, a mnoge tvrtke, upozorili su poslodavci, vjerojatno ne bi ni izdržale još jedno razdoblje bez prihoda. U tom slučaju pokrenuo bi se crni scenarij koji bi za mnoge zaposlene značio odlazak na burzu rada, a za one koji ostanu novi krug rezanja primanja. 

Iako smatraju da su Banski dvori nastavkom mjera za očuvanje radnih mjesta do kraja godine uspjeli izbjeći lavinu otkaza i rezanja plaća u gospodarstvu, analitičari upozoravaju da je sljedeća godina krajnje neizvjesna. O tome, uostalom, dovoljno govori i novi val pandemije koronavirusa. Pritom upozoravaju da su financijski kapaciteti države ograničeni i da je veliko pitanje u kojoj će mjeri vlada i u sljedećoj godini moći pomagati gospodarstvu. 

To znači da bi nastavak koronakrize i u sljedećoj godini - a taj je scenarij sve izgledniji - predstavljao dodatni udarac za hrvatsko gospodarstvo. Štoviše, za brojne tvrtke iz sektora kao što su usluge prelijevanje koronakrize i na 2021. godinu moglo bi značiti i smrtni udarac. Posebno ako država više ne bude u stanju davati potpore tvrtkama. Stoga su oči i poduzetnika i analitičara uprte u kabinet Andreja Plenkovića, od kojeg se očekuje jasan plan akcije u sljedećoj godini.