Kongres u Rimu: Korporacije bogatije od država, a ne odgovaraju za kaznena djela
ODGOVORNOST multinacionalnih korporacija, koje su bogatije od većine država, sve je veća za niz nedjela, no one trenutno ne odgovaraju za korupciju ili teška kršenja ljudskih prava, upozorilo je najznačajnije svjetsko udruženje kaznenopravnih stručnjaka - AIDP.
Svoj jubilarni 20. kongres, održan od 13. do 16. studenoga u Rimu, posvetili su odnosu kaznenog pravosuđa i poslovanja korporacija, a u nastojanju da se kaznenopravno uredi transnacionalno gospodarsko poslovanje podržao ih je i papa Franjo.
"Opasnost za demokratske institucije i razvoj čovječanstva"
Na audijenciji za sudionike konferencije, među kojima je bilo i dvadeset hrvatskih pravnih stručnjaka, Papa je istaknuo da neki gospodarski sektori imaju veću moć od država.
"Prvo što bi se pravnici danas trebali upitati jest što mogu učiniti sa svojim znanjem kako bi suzbili tu pojavu koja stavlja u opasnost demokratske institucije, kao i sam razvoj čovječanstva", priopćio je Vatikan nakon Papina obraćanja sudionicima kongresa Međunarodne udruge za kazneno pravo (AIDP).
Po podacima iznesenima na kongresu, među stotinu najjačih svjetskih ekonomija je samo 25 država, a ostalo su korporacije koje pritom ne podliježu istim obvezama i odgovornosti kao države ili građani, kazala je u razgovoru za Hinu zamjenica glavnog tajnika AIDP-a, profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević, predsjednica Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu.
Od država tražimo da poštuju ljudska prava, a korporacije to nisu obvezne
"Niz međunarodnih dokumenata od država traži da poštuju ljudska prava, no korporacije izmiču postojećem pravnom okviru. U okviru kaznenog prava posebno je problematično kako omogućiti progon multinacionalnih kompanija za kaznena djela počinjena u transnacionalnom i međunarodnom kontekstu", ustvrdila je Đurđević.
Ističe da je međunarodni pravni poredak primarno stvoren za države pa tako primjerice Međunarodni sud pravde ne odlučuje o odgovornosti korporacija već samo država. Međunarodno kazneno pravo i stalni Međunarodni kazneni sud također ne odlučuju o odgovornosti gospodarskih subjekata već samo pojedinaca. To ukazuje na veliku prazninu u pravnom uređenju djelovanja korporacija koja može dovesti do urušavanja nacionalnih poredaka te prijeti legitimitetu međunarodnog poretka.
Kao najveći problem izdvaja suradnju moćnih multinacionalnih kompanija s vojnim diktaturama ili korumpiranim demokracijama koji iskorištavaju na najnehumaniji način ljudski rad uključujući djecu, prirodne resurse, ekonomije i pravne sustave bez ikakvih pravnih posljedica ili kaznene odgovornosti.
Odgovornost i za ubojstva te zločine protiv čovječnosti
Naglašava da je korupcija pritom glavna metoda njihova djelovanja.
"To je posebno vidljivo u brojnim zemljama u razvoju, primjerice u Africi ili Južnoj Americi gdje su vlasti, uglavnom zbog osobnog bogaćenja, korporacijama spremne prepustiti nacionalne resurse koji će se potom neodgovorno iscrpljivati što može dovesti do zločina protiv okoliša - ekocida".
No, korporacije se, ističe, sve češće upotrebljavaju kao sredstvo kojim se čine i najteži međunarodni zločini poput ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti.
"Stoga one postaju središnji objekt interesa nacionalne i međunarodne regulative, koja nastoji urediti pitanja od korporativne društvene odgovornosti do kaznene odgovornosti korporacija za korupciju i teško kršenje ljudskih prava.
Korporacije sve više u središtu pozornosti kaznenog prava
Zbog sve značajnije društvene uloge, korporacije su sve više u središtu pozornosti kaznenog prava, kako zbog djela koja čine pojedinci u okviru korporacija, tako i zbog njihove vlastite kaznene odgovornosti", ističe Đurđević.
Nedavni kongres i konačne rezolucije AIDP-a rezultat su četiri međunarodna kolokvija u posljednjih pet godina na kojima se raspravljalo o individualnoj odgovornosti tvrtki za međunarodne zločine, regulativi o hrani i kaznenom pravosuđu, uzajamnom djelovanju administrativne i kaznene regulacije u području gospodarskog poslovanja korporacija i kaznenog pravosuđa te jurisdikcijskih pitanja procesuiranja korporacija zbog kršenja međunarodnog prava.
Iako rezolucije AIDP-a nemaju pravnu snagu, njihova vrijednost je u tome što ih vlade koriste pri donošenju zakona i određivanja kaznenih politika. "One imaju snagu pravnih argumenata i možemo ih smatrati vodiljom međunarodnog pravnog razvoja, jer u njihovu donošenju sudjeluje svjetski vrh kaznenopravne znanosti", zaključila je Đurđević.
Reguliranje odgovornosti pravnih osoba vrlo zahtjevno i osjetljivo područje
Odvjetnica i kaznenopravna stručnjakinja Lidija Horvat, koja je također sudjelovala na rimskom kongresu AIDP-a, smatra da će s pozicije branitelja biti osobiti izazov pratiti prijelaz s individualne odgovornosti na odgovornost pravnih osoba, odnosno korporacija koja se ne temelji na suštoj odgovornosti pojedinca na koju smo do sada navikli.
Podsjeća da se i prema hrvatskom Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela odgovornost pravne osobe do sada temeljila na krivnji odgovorne osobe, dakle pojedinca te je kaznenopravno reguliranje odgovornosti pravnih osoba vrlo zahtjevno i osjetljivo područje.
Horvat ističe i da joj je osobito drago što je Papa na audijenciji za sudionike kongresa ukazao i na probleme koji se tiču zlouporabe ovlasti prilikom kažnjavanja počinitelja kaznenih djela.
Kod svakog zločina dvije prekinute veze
"Papa je od problema koji su se pogoršali od proteklog kongresa istaknuo zlouporabe kod određivanja istražnih zatvora te naveo da u nekim zemljama brojka neosuđenih osoba u zatvorima prelazi 50 posto zatvorske populacije kao i da svaki istražni zatvor koji nije opravdan iznimnim okolnostima te se određuje nerazmjerno, dovodi do povrede presumcije nedužnosti".
"Također je istaknuo da kod svakog zločina postoji oštećena strana, ali i dvije prekinute veze - ona između osobe odgovorne za zločin i njegove žrtve te one između počinitelja i društva te da se neskladom između izrečene kazne i zločina zlo ne može popraviti, već se stvara novo zlo, a to je upravo ono na čemu počiva temelj modernog kaznenog i penitencijarnog prava", kazala je Horvat.
Stoga bi, zaključila je, trebali težiti restorativnoj pravdi što je, podsjeća, istaknuo i Papa koji se suglasio s riječima predsjednice talijanske sekcije AIDP-a Paole Severino da bi svaki zatvor uvijek trebao imati prozor, a to je "horizont koji teži reintegraciji osuđenika u društvo".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati