REŽIM neradnih nedjelja počeo je prekjučer stupanjem na snagu novog Zakona o trgovini.

Kasina i kladionice normalno su nedjeljama otvoreni

Prema njemu će trgovine nedjeljom u pravilu biti zatvorene, a trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. Ali, recimo, ne vrijedi to i za kasina, kockarnice i kladionice, koji su otvoreni nedjeljama.

Pitali smo Ministarstvo gospodarstva zašto je to tako, zašto su kasina i kladionice izuzeti iz ove odluke. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. 

Podsjetimo, prodajni objekti bit će zatvoreni nedjeljom, a trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata u tome tjednu dodaje 15 sati koje se raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje. 

>>Novi Zakon o trgovini stupio na snagu

Iznimke su prodajni objekti na željezničkim i autobusnim kolodvorima, aerodromima i u lukama, na trajektima i benzinskim postajama te u bolnicama, hotelima, kulturnim i vjerskim ustanovama i muzejima.

Radit će moći i trgovine unutar centara za posjetitelje, odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

Odredbe o radu nedjeljom ne primjenjuju se ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju preko automata i prodaju na daljinu.

Distribucija tiska preko kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica može se vršiti nedjeljom i blagdanom od 7 sati do 13 sati.

Državi odgovara da su kasina i kladionice otvoreni

Postoji povijest koja kazuje kako državi itekako paše da su kasina i kladionice otvoreni.

U 2021. godini, dok su protupandemijske mjere bile na snazi, prvo su otvoreni kasina i kladionice, dok su ugostiteljski objekti mogli prodavati samo kavu za van. Evo što je premijer Andrej Plenković onda rekao na pitanje o tome zašto se ugostiteljskim objektima ne omogućuje rad.

"Nije prodaja samo kave. Oni će moći prodavati čaj, piće, napitak, nije samo kava u pitanju. Nije 'coffe to go' samo kava. Bitno je da ljudi mogu, koji nisu radili, prodavati ono što imaju na svom meniju. Uzme se i šeće se.

Uz okvir koji postoji, što se tiče kasina i kladionica, mora se to poštivati. Važno je omogućiti te djelatnosti", rekao je, između ostaloga, tada premijer Plenković.

Radi se o iznosima većima od milijardu kuna

Zašto je to bilo tako? Kako smo onda pisali, zato što kladionice i kasina pune državni proračun.

Pitali smo Poreznu upravu koliko je u 2022. godini uprihodila hrvatska država od naknada koje plaćaju tvrtke koje se bave organiziranjem igara na sreću i od poreza na dobitke. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Ipak, o kolikom se iznosu radi, govore podaci Ministarstva financija. Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću za razdoblje 2022. - 2024. planiraju se u iznosu od oko 146 milijuna eura (1.1 milijarda kuna) u 2022., kao i u 2023. godini. U 2024. godini planirani prihod je 159.3 milijuna eura (1.2 milijarde kuna).

I to se samo tiče naknada. Što se tiče poreza na dobitke od igara na sreću, radi se o iznosu od 42.5 milijuna eura (320.1 milijun kuna) u 2022. godini, dok projekcije za 2023. i 2024. godinu iznose 45 milijuna eura (339.2 milijuna kuna), odnosno 47.2 milijuna eura (355.6 milijuna kuna). 

Kao što je Index već pisao, konkretnih podataka o tome koliko plate na ime ostalih poreza i doprinosa nema. Ipak, da se ne radi o malom novcu, govore i procjene ekonomista i Hrvatske udruge priređivača igara na sreću koje govore da se, kada se u kalkulacije uključe i drugi porezi koje te tvrtke plaćaju, njihov doprinos punjenju proračuna godišnje kreće u rasponu od 2.5 do 3 milijarde kuna.

Evo za što sve plaćaju priređivači igara na sreću

Pisali smo kako se za priređivanje igara na sreću u kasinima plaća godišnja naknada od pola milijuna kuna za svaki kasino, a za priređivanje online kasino igara naknada doseže tri milijuna kuna. 

Za priređivanje igara na sreću na automatima plaća se godišnja naknada od 10.000 kuna po automatu, dok za elektronski rulet naknada iznosi 40.000 do 50.000 kuna. Za priređivanje klađenja na uplatnim mjestima godišnja naknada iznosi milijun kuna, a za online organiziranje klađenja tri milijuna kuna. 

Priređivači igara na sreću plaćaju i mjesečne naknade, koje se kreću u rasponu od pet do 25 posto osnovice za obračun, ovisno o vrsti igara na sreću. Tu je i porez na dobitke koji se za lutrijske igre kreće u rasponu od 10 do 30 posto, ovisno o iznosu, pri čemu je, prema podacima Porezne uprave, minimalni oporezivi dobitak 750 kuna. 

Raspon od 10 do 30 posto vrijedi i kod oporezivanja dobitaka na klađenju te također ovisi o iznosu. Porez na dobitak plaćaju građani koji ga ostvare, no obračun i uplatu obavlja priređivač igara na sreću.