POLJSKA i Mađarska su u subotu 15. travnja odlučile zabraniti uvoz žitarica i druge hrane iz susjedne Ukrajine kako bi zaštitile svoje poljoprivredne sektore, uz obrazloženje da se uvozom žita iz Ukrajine ruši cijena na njihovim tržištima. U ponedjeljak im se priključila Slovačka, a isto planiraju napraviti Bugarska i Rumunjska.

Početni plan je bio da se preko članica EU prevoze žitarice iz Ukrajine za prodaju na svjetskom tržištu, uglavnom za Bliski istok i Afriku, ali je zbog "uskih grla" u prijevozu dio ostajao u tranzitnim državama, što je stvorilo pritisak prema snižavanju cijena.

Tako je EU u manje od godinu dana došla od problema velikog skoka cijene pšenice do suprotnog problema, pa je Bruxelles izdvojio sredstva za kompenzaciju poljoprivrednika u Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Jeftine žitarice i drugi poljoprivredni proizvodi iz Ukrajine preplavili Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku

Poljoprivrednici prozivaju i neke proizvođače brašna da miješaju jeftiniju pšenicu iz Ukrajine s domaćom pšenicom, a proizvod deklariraju kao da je potpuno dobiven mljevenjem domaće pšenice. Budući da se dodatne količine ne mogu dovoljno brzo izvoziti lukama zbog manjka kapaciteta, pšenica iz Ukrajine se stavlja u silose, što zauzima kapacitete domaćim poljoprivrednicima.

30 milijuna eura pomoći EU je namijenjeno Poljskoj, Bugarska bi trebala dobiti 17 milijuna, a Rumunjska 10 milijuna eura. Novac će biti uplaćen u državne proračune, koji će sredstva transferirati poljoprivrednicima. U planu je i drugi paket pomoći, koji bi trebao biti objavljen narednih dana.

Pšenica se prevozi takozvanim "pravcima solidarnosti", kojima se pokušava zamijeniti izvoz preko Crnog mora, što je tradicionalni put za izvoz pšenice i ostalih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine u Afriku i Bliski istok.

Egipat, Etiopija, Nigerija, Maroko, Indonezija i Pakistan su 2021. uvezli na milijarde dolara vrijednosti pšenice i u određenoj mjeri im prehrana stanovništva ovisi o neprekinutom protoku iz Ukrajine. Početkom rata u Ukrajini je to ugroženo, a izvoz preko Crnog mora je postao riskantan.

"Pravci solidarnosti" koji su prolazili članicama EU donekle su riješili problem, ali je nagli priljev prometa doveo do brojnih logističkih problema. Skladištenje, prijevoz, lokalna infrastruktura i domaća tržišta su pod velikim stresom, što je izazvalo bijes poljoprivrednika.

Motivacija za pretjeranu reakciju je djelomično politička

Sasvim je prirodno da poljoprivrednici "brane" svoje cijene, a vjerojatno je i da postoje oni koji situaciju iskorištavaju nepoštenim tržišnim praksama, kao što je miješanje ukrajinske i domaće pšenice, a deklarira se kao da se radi o brašnu dobivenom iz isključivo domaće sirovine. Ali faktor je zasigurno i politička situacija u kojoj se nalaze stranke na vlasti u državama koje su se pobunile protiv ukrajinske pšenice.

U Poljskoj će se krajem godine održati parlamentarni izbori. Na zadnjima, održanima 2019., koalicija predvođena strankom Pravo i pravda ostvarila je premoćnu pobjedu s 43.6 posto glasova. Konkurentska Građanska koalicija je osvojila samo 27.4 posto glasova.

Zadnjih mjeseci podrška vladajućoj koaliciji stagnira na oko 35 posto, dok podrška konkurentskoj koaliciji postepeno raste. Ne mora značiti da je to glavna motivacija za odluku Poljske o zabrani uvoza žitarica iz Ukrajine, ali je sigurno faktor.

Slovačka je u političkoj krizi i izgledni su prijevremeni izbori. Mađarska se bori s najvećim rastom cijena u EU, posebno hrane. Paradoksalno je da se država koja ima najveći rast cijena prehrambenih proizvoda u EU buni protiv jeftinog uvoza, ali poljoprivrednici čine biračku bazu Orbanovog Fidesza.

Cijene padaju još od sredine 2022., EU ne odskače od ostalih dijelova svijeta

Veliki pad cijena pšenice i ostalih prehrambenih proizvoda nije specifičnost država koje su se pobunile protiv uvoza iz Ukrajine. Cijene padaju u cijelom svijetu još od petog mjeseca prošle godine, nakon što su naglo narasle zbog početka rata u Ukrajini.

Trenutna cijena na veleprodajnom tržištu u SAD-u se kreće oko 7 dolara po bušelu, tj. 260 dolara (250 eura) po toni. U prvim mjesecima rata u Ukrajini je bila od 11 do 12 dolara po bušelu, više od 400 dolara po toni.

Od tada cijena kontinuirano pada i trenutno je na razini iz kolovoza 2021. Ista je situacija na europskom veleprodajnom tržištu. Trenutno se cijene kreću između 250 i 260 eura po toni, početkom godine su bile oko 300 eura po toni, a u drugoj polovici prošle godine između 330 i 350 eura. 

Takvo kretanje cijena se sasvim poklapa s kretanjem cijena u ostatku svijeta, kao u SAD-u, jer je pšenica relativno homogeno dobro kojim se masovno trguje po cijelom svijetu, pa su razlike u cijenama minimalne.

Podaci o globalnom kretanju cijena sugeriraju da poljoprivrednici u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj jednostavno svjetski pad cijena povezuju s uvozom iz Ukrajine, samo zbog toga što se dva događaja vremenski podudaraju (čak je pad cijena počeo ranije).

Moguće je da su poljoprivrednici krivo povezali uzrok i posljedicu, pogotovo zbog toga što se pšenica iz Ukrajine nikada nije značajno uvozila u EU, jer se smatra nekvalitetnom (kao i ruska). Uvijek je odredište bilo u Africi ili Aziji.

Ipak je postignut dogovor

Ukrajina i Poljska su se ipak dogovorile oko transporta žitarica, pod određenim uvjetima. Teret će biti zapečaćen, čuvan i nadziran kako bi se osiguralo da proizvodi prestanu preplavljivati poljsko tržište i uzrokovati kaos s cijenama. Čak će biti korištene naprave za praćenje, a konvoji će biti posebno osiguravani.

Poljski ministar poljoprivrede Robert Telus na tiskovnoj konferenciji izjavio je da su Varšava i Kijev "razradili mehanizme koji znače da ni jedna tona (ukrajinskih) žitarica neće ostati u Poljskoj, da će sve ići u tranzit".

Prema njegovim riječima, cilj privremene zabrane je bio djelomično skrenuti pozornost EU na problem. Iako Poljska podržava ideju pravaca solidarnosti, EU nije učinila ništa da olakša transport i spriječi prezasićenost, dodao je poljski ministar poljoprivrede.

Nije poznato hoće li se dopuštenje odnositi na ostale poljoprivredne proizvode ni hoće li se sličan dogovor postići i s Mađarskom, Slovačkom, Rumunjskom i Bugarskom, koje imaju sličan problem.

Problem definitivno postoji i kombinacija je nekoliko faktora. Istovremeni pad cijena hrane na svjetskom tržištu i tranzit iz Ukrajine možda stvaraju krivu percepciju da je za sav pad cijena kriv uvoz iz Ukrajine, neke kompanije sigurno iskorištavaju situaciju nepoštenim tržišnim praksama, a kapaciteti prijevozne, logističke i druge infrastrukture nisu dovoljno veliki da "upiju" nagli šok.