U POSLJEDNJA dva mjeseca veliki dio svjetske populacije bio je zatvoren u svojim domovima, izlazeći samo u nužnu nabavku. Iako je to umanjilo izglede da budemo izloženi koronavirusu, možda je imalo i nešto manje očigledan učinak po naš imunološki sustav tako što smo postali osjetljiviji po druge infekcije, piše BBC.

Ljudi su na ovoj planeti evoluirali uz 24-satne cikluse svjetla i mraka, a naša tijela prilagodila su se partnerstvu sa sunčevim svjetlom. Jedan od najočiglednijih primjera za to je stvaranje vitamina D u našoj koži kao odgovor na izloženost ultraljubičastom zračenju. Te dnevne doze vitamina D pomažu jačanju naših kostiju i zuba, ali imaju i učinak na naše imunološke stanice.

Ljudi s niskom razinom vitamina D su u većem riziku

Vitamin D omogućuje makrofagima u našim plućima, prvoj liniji obrane protiv respiratornih infekcija, da izluče antimikrobni peptid po imenu katelicidin, a koji izravno ubija bakterije i viruse. Vitamin D također potiče aktivnost drugih imunoloških stanica, kao što su B i T stanice, koje su zadužene za dugoročni odgovor. Ljudi s niskom razinom vitamina D, nastavlja BBV, u većem su riziku od virusnih infekcija respiratornog trakta poput gripe.

Znanstvenici sada proučavaju mogu li nadomjesci vitamina D smanjiti rizik od nekih teških komplikacija povezanih s covidom-19. Početkom svibnja, Rose Kenny, gerontologinja s Trinity Collegea u Dublinu, objavila je zajedno s kolegama podatke koji ukazuju da europska populacija s najvećom stopom smrtnosti od covida-19, poput Španjolske i Italije, ima najnižu razinu vitamina D.

To može zvučati nelogično, s obzirom na sunčanu klimu, ali ljudi s tamnijom kožom trebaju više sunca da bi stvorili istu količinu vitamina D kao ljudi svjetlije puti, objašnjava BBC.

Iako i drugi faktori također mogu pomoći objasniti visoku stopu smrtnosti od covida-19 u tim zemljama, postoji snažan dokaz povezanosti između vitamina D i imunoloških puteva za koje znamo da su uključeni u covid-19 i posebice teške slučajeve bolesti, smatra Kenny.

Prvo, čini se da vitamin D smanjuje razinu biokemijske tvari koja izaziva upalu nazvanu interleukin-6, koja je povezana s teškoćama u disanju. Vitamin D se također veže na iste ACE2 receptore na plućnim stanicama koje virus SARS-CoV-2 koristi kako bi ušao u stanice i izazvao infekciju. Ako je vitamin D već vezan na te receptore, onda bi virusu moglo biti teže pronaći uporište u tijelu.

Iako su za potvrdu ovog zaštitnog učinka potrebna nasumična kontrolirana ispitivanja, Kenny sugerira da bi odrasli trebali razmisliti o dodatnim tabletama vitamina D tijekom ove krize. Ali postoji snažan argument za stjecanje ove doze vitamina D boravkom na otvorenom, jer se neke restriktivne mjere u mnogim zemljama ukidaju, posebice zato što to može imati i druge koristi.

Iako nema znanstvenih podataka koji bi dokazali da nas redovito vježbanje čini manje podložnim zarazi covidom-19, razne studije pokazale su da jača našu obranu protiv drugih virusnih infekcija kao što su gripa i obična prehlada te da povećava imunološki odgovor na cjepivo, piše BBC.

Redukcija stresa

"Znamo da ljudi koriste vježbanje kako bi ublažili stres i jasno je da visoka razina kroničnog stresa nije dobra za naš imunološki sustav. Dakle, ako možemo smanjiti razinu stresa aktivnošću, onda će to imati pozitivan učinak na zdravlje“, rekao je Neil Walsh, koji se na Sveučilištu John Moores u Liverpoolu bavi utjecajem vježbanja na imunološki sustav.

Ako možemo vježbati u parku, šumi ili drugim zelenim površinama, utoliko bolje. Brojne studije utvrdile su da odlazak u prirodu, čak i u gradski park, smanjuje srčani ritam i tlak te normalizira lučenje hormona stresa kortizola. Dugoročno, stanovanje blizu prirode povezano je sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i prerane smrti.

Osim visoke razine fizičke aktivnosti i vitamina D, razne su teorije pokušavale objasniti ove spoznaje. Jedna je teorija da boravak na otvorenom može pomoći u suzbijanju stresa i usamljenosti tako što nas dovodi u kontakt s drugim ljudima. Tu je i teorija o obnavljanju pažnje, koja ukazuje da prirodni obrasci i kretanje bez napora mogu utjecati na našu pažnju, jer našim preopterećenim mozgovima daju priliku da se odmore i oporave.

Moguće je također da drveće izravno utječe na naš imunološki sustav, nastavlja BBC. Nekoliko je studija ukazalo da boravak nekoliko dana u šumi rezultira povećanjem broja i aktivnosti prirodnih stanica-ubojica - imunoloških stanica koje pomažu otkriti i uništiti stanice virusa i raka u našoj krvi. Japanski znanstvenici ukazuju da bi udisanje tvari nazvanih fitoncidi, koje oslobađa drveće, moglo biti korisno. Pokazalo se da fitoncidi mijenjaju aktivnost prirodnih ljudskih stanica-ubojica kad nastaju izvan tijela, no potreban je daljnji rad kako bi se potvrdilo ima li njihovo udisanje isti učinak.

Boravak na otvorenom može također poboljšati kvalitetu našeg sna

"U praksi, mislim da ti različiti putevi vjerojatno djeluju u sinergiji. Fitoncidi mogu biti važni, ali vjerojatno bi trebalo biti neko vrijeme potpuno uronjen u prirodno okruženje da bi se iskoristila ova blagodat, dok će psihološke koristi poput opuštanja i snižavanja stresa biti lakše postići", kaže Catharine Ward Thompson, ravnateljica OPENSpacea, istraživačkog centra pri Sveučilištu u Edinburghu, te koautorica studije Svjetske zdravstvene organizacije o urbanim zelenim prostorima i zdravlju.

Boravak na otvorenom može također poboljšati kvalitetu našeg sna, ističe BBC. Vrijeme koje smo proveli u kućama zbog karantenskih mjera moglo je poremetiti naše jednodnevne biološke cikluse, brojne biološke procese, pa i spavanje. Naši jednodnevni biološki ciklusi ili cirkadijalni ritmovi obično se sinkroniziraju ili prilagođavaju dobi dana kad boravimo na otvorenom, kroz djelovanje jake svjetlosti na skup stanica osjetljivih na svjetlost u stražnjem dijelu oka. Te očne stanice komuniciraju s nakupinama moždanog tkiva koje se zovu suprahijazmatskim jezgrama i koje su glavni sat u našem tijelu.

"Svjetlo u zatvorenom prostoru obično je prenisko da bi potaknulo prilagodbu, pa ako netko cijeli tjedan ostane u kući, ti ritmovi se mogu poremetiti i izazvati poremećaj spavanja", rekla je za BBC Mariana Figuero iz Lighting Research Centera u Troyu u američkoj saveznoj državi New York.

Njena istraživanja pokazuju da uredski službenici koji su izloženi jačem svjetlu tijekom jutra, recimo tijekom pješačenja na posao, lakše zaspu noću te imaju manje poremećaja u snu u usporedbi s onima koji su bili izloženi slabijoj svjetlosti.

"Cirkadijalni poremećaji i slabiji san povezani su sa smanjenim imunološkim odgovorom. Dakle, iako svjetlost možda nema izravni utjecaj na naš imunološki sustav, može imati snažan neizravni utjecaj na imunološku funkciju preko svoje sposobnosti da prilagodi cirkadijalni sustav i poboljša spavanje", naglasila je Figuero.

Treba izaći na otvoreno barem jednom dnevno

Izloženost jakoj svjetlosti tijekom jutra također ima pozitivan utjecaj na raspoloženje ljudi i može pomoći u zaštiti od depresije. Teško je reći koliko je vremena potrebno provesti na otvorenom da bismo iskoristili ove blagodati. Iako je jutarnje svjetlo posebno važno za sinkronizaciju cirkadijalnog ritma, optimalna sinteza vitamina D događa se oko podneva, kad su sunčeve ultraljubičaste zrake na vrhuncu.

Dakle, ako karantenski uvjeti to omogućavaju, trebali biste nastojati izaći na otvoreno barem jednom dnevno, držeći se socijalne distance. Sunčevo svjetlo i priroda su moćni iscjelitelji i još su k tome besplatni, zaključuje BBC. 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.