Foto: Hina

PREDSJEDNIK udruge Hrvatskih izvoznika (HIZ) Darinko Bago kao značajan problem hrvatskih izvoznika naveo je nepostojanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om, a izvoznici su nezadovoljni i tečajnom politikom koju provodi HNB.

Bago je na 13. redovnoj skupštini Hrvatskih izvoznika kazao da su izvoznici iznimno nezadovoljni nepostojanjem sporazuma  o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. Naime, pojasnio je, najveći udio kapitala dolazi iz SAD-a, iz tamošnjih fondova, a i dijelu koji ne dolazi otuda direktno ili indirektno određuje smjernice.

Želimo li doista biti u prvoj liniji dostupnosti do kapitala, prije svega moramo dobivati taj kapital iz SAD-a, rekao je Bago.

"Budući da se na taj kapital u SAD-u plaća porez, u Hrvatsku zapravo dolazi kapital iz druge ruke, htjeli mi to prihvatiti ili ne. Jasno, taj kapital je nešto skuplji, nije toliko propulzivan i u pravilu ne afirmira ono što bi nama bilo interesantno, jer dolazi iz nekih drugih manjih regija pa se ne ponaša kao globalni kapital kojeg zanima izvrsnost", poručio je Bago.

Pojednostavljeno, kazao je, želimo biti što snažniji u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, a istovremeno, da bi naša tvrtka koja ostvari ozbiljniji uspjeh u svijetu nastavila s afirmacijom takvog poslovanja mora otvoriti centar u jednoj od zemalja koja ima potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om i onda može na tom tržištu prikupljati kapital na različite načine.

Loša tečajna politika

Druga stvar s kojom Hrvatski izvoznici nisu zadovoljni, kazao je Bago, jest tečajna politika, koja se ne odražava samo u smislu tečaja kune u odnosu na euro, već se radi o nizu mjera.

Iako podržavaju što skoriji ulazak Hrvatske u eurozonu, izvoznici strahuju od mogućega jačanja kune, kao što je to bio slučaj sa slovačkom valutom.

"Kako je velik broj građana zadužen u eurima, jasno je da direktno oko tečaja treba voditi socijalnu politiku. No, bilo bi vrlo nezgodno da krenemo u eurozonu te da u zadnji čas EU donese odluku da moramo jačati kunu. To bi značilo da bi mnogi koji imaju kredit u eurima ili vezan za tečaj eura, morali manje otplaćivati, ali to bi bilo pogubno za hrvatski izvoz", poručio je Bago.

Kada su u pitanju odnosi s HBOR-om, kazao je, došlo je do maloga "zastranjenja", pa je HBOR u omjerima počeo davati previše kredita za turizam, a premalo za izvoz.

"To ne znači da je to što su davali za turizam dovoljno, samo želim reći da je taj omjer bio narušen", pojasnio je Bago.