POZNATA američka nevladina organizacija Freedom House koja se bavi istraživanjem i zalaganjem za demokraciju, slobodu i ljudska prava objavila je svoj redoviti godišnji izvještaj Nations in Transit koji tematizira stanje demokracije u 29 postkomunističkih država u Europi i Aziji nakon sloma SSSR-a. Ovo istraživanje se provodi od 1995., a od 2003. je uvedena nova metodologija koje se Freedom House i danas drži, što omogućava jasno praćenje uspjeha ili izostanka demokratskih reformi u državama koje pokriva Nations in Transit. Index je imao priliku dobiti uvid u ovo istraživanje prije njegove službene objave danas, te donosimo najzanimljivije zaključke.

 

Među 29 država koje pokriva Nations in Transit nalazi se i Hrvatska, koju Freedom House svrstava u kategoriju polukonsolidiranih demokracija, a tu su još Srbija, Crna Gora, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Freedom House polukonsolidirane demokracije definira kao države koje imaju visoke standarde za proces izbora nacionalnih lidera, ali pokazuju slabosti u obrani političkih prava i građanskih sloboda. Jasnije rečeno, u Hrvatskoj se vlast bira demokratski, ali ta vlast ne čini dovoljno da uspostavi jednako visoke i snažne standarde za prava i slobode vlastitih građana.

 

 

Konsolidirane demokracije su pak Slovenija, Poljska, Slovačka, Češka te baltičke republike, koje su dakle prema istraživanju Freedom Housea iznad Hrvatske po demokratskim standardima koji u njima vladaju. 

 

Inače, države se u istraživanju Freedom Housea ocjenjuju u sedam kategorija: 1. Izborni proces, 2. Civilno društvo, 3. Neovisnost medija, 4. Nacionalna demokratska vladavina, 5. Lokalna demokratska vladavina, 6. Zakonodavstvo i neovisnost sudstva i 7. Korupcija. 

 

Ocjene Hrvatske su u šest od sedam kategorija ostale iste u odnosu na prethodnu godinu, dok se pogoršala u kategoriji nacionalne demokratske vladavine. Taj se kriterij odnosi na sljedeće aspekte: demokratski karakter i stabilnost sustava, neovisnost, učinkovitost i odgovornost izvršne i zakonodavne vlasti, te demokratski nadzor tajnih službi i vojske. U pitanju su zapravo ključna područja za definiranje jedne države istinski demokratskom, a Hrvatska je u svemu tome pod vladom Andreja Plenkovića postala gora, manje demokratska, što bi trebalo zabrinuti sve građane RH.

 

 

Umjesto da se RH kao demokratska država dodatno konsolidirala i postala bolja, ona je u možda najvažnijem kriteriju u istraživanju Freedom Housea u odnosu na prošlu godinu postala gora. Dio toga svakako je i stagnacija u ostalim kriterijima, primjerice u neovisnosti medija i borbi protiv korupcije, koji ukazuju na to da Hrvatska tapka u mjestu, što u današnjem globaliziranom svijetu znači da Hrvatska nazaduje. Ocjena stanja u Hrvatskoj koju u svojem izvještaju iznosi Freedom House zato se treba prepoznati kao oštra kritika politike koju vode vladajući i koja Hrvatsku smješta na nivo demokratskih standarda država kao što su Orbanova neliberalno-demokratska Mađarska, Vučićeva Srbija i Crna Gora u kojoj je desetljećima na vlasti Milo Đukanović.

 

Zanimljivo je da Freedom House Hrvatsku svrstava u skupinu balkanskih država, među kojima ima najbolji položaj (druga je Crna Gora, dok je najgore Kosovo, koje se klasificira kao ''tranzicijska vlast ili hibridni režim''), dok je Slovenija kategorizirana kao srednjoeuropska zemlja. Najbolje ocjene o demokratskim standardima i slobodama od svih 29 postkomunističkih zemalja imaju Slovenija i Latvija, dok su kao konsolidirani autoritarni režimi klasificirane Rusija, Bjelorusija, Azerbajdžan i još nekoliko bivših sovjetskih republika u srednjoj Aziji.

 

 

Predsjednik Freedom Housea Michael Abramowitz je u povodu objave izvještaja Nations in Transit naglasio da se Europom sve više širi ideologija neliberalne demokracije. "Vlade sve više vode kampanje protiv nevladinih organizacija, novinara i opozicije, koje su prvenstveno provođene u Rusiji i srednjoj Aziji, a sada se šire i u Europi. To više nije problem ograničen na jednu ili dvije države. Da bi se demokracija zaštitila, lideri se moraju suprotstaviti napadima na demokratske principe, naročito kad im se to događa kod kuće", naglasio je.

 

Dio izvještaja Freedom Housea koji se detaljno bavi Hrvatskom napisala je Tena Prelec i obavezno je štivo za sve one zainteresirane za bolju budućnost demokracije u Hrvatskoj.

 

U svakom slučaju, izvještaj Freedom Housea podsjeća da u području demokratskih standarda i građanskih sloboda Hrvatska pod vodstvom Andreja Plenkovića ne da nije napredovala nego i nazaduje.