HRVATSKA je neravnomjerno razvijena država u kojoj dominira glavni grad. To je vidljivo na samim plaćama, jer je razlika između Zagreba i županije s najmanjom prosječnom plaćom 363 eura neto. Razlika među županijama, izuzme li se Zagreb, samo je 161 euro neto.

Iz toga se može zaključiti da Zagreb jednostavno spada u veću kategoriju po pitanju ekonomskog razvoja, bez da se ulazi u ostale podatke. Bio je i ostao ekonomsko središte.

Razlike postoje među samim županijama, a one nisu zadane u kamenu. Tijekom vremena se relativna razlika u standardu među njima mijenja, a jedan od načina kojim se takve promjene mogu pratiti je Indeks razvijenosti. Od razdoblja 2014.-2016. do 2020.-2022. je cijela Hrvatska napredovala u standardu, ali taj napredak nije bio ravnomjeran. Standard u nekim dijelovima je rastao brže, u nekima sporije.

Zagreb uvjerljivo najrazvijeniji, Vukovarsko-srijemska najnerazvijenija

Prema Indeksu razvijenosti za razdoblje 2020.-2022., najrazvijeniji je Grad Zagreb. S indeksom od 120.517 je za 20.527 razvijeniji od državnog prosjeka, dohodak po stanovniku je 32.17 posto veći, prihodi lokalne samouprave po stanovniku su 23.65 posto veći, stopa nezaposlenosti je veća, stanovništvo se sporije smanjuje i sporije stari.

Nakon Grada Zagreba najrazvijenije su Zagrebačka, Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Primorsko-goranska županija. Od državnog prosjeka (Indeks razvijenosti iznad 100) su razvijenije još Varaždinska, Splitsko-dalmatinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija.

Najmanje je razvijena Virovitičko-podravska županija, s indeksom 89.745. Ona ima najmanji prosječni dohodak po stanovniku, najveću stopu nezaposlenosti i najmanji stupanj obrazovanja. Predzadnja je Vukovarsko-srijemska županija, s indeksom 90.843 i najgora po pitanju promjene broja stanovnika. Treća najnerazvijenija je Brodsko-posavska županija. Ostale županije su također ispod državnog prosjeka.

Zagrebačka županija postala najrazvijenija nakon Zagreba, pretekla Istarsku

U odnosu na razdoblje 2014.-2016. većina je županija u razdoblju 2020.-2022. promijenila svoju poziciju u odnosu na druge. Grad Zagreb je još uvijek uvjerljivo najrazvijeniji dio Hrvatske, a čak je i povećao razliku u odnosu na ostale županije (Grad Zagreb ima status županije).

Istarska županija je bila drugi najrazvijeniji dio Hrvatske u razdoblju 2014.-2016., ali je na tu poziciju došla Zagrebačka županija i izgurala Istarsku na treće mjesto. To ne znači da razvijenost u Istarskoj županiji nije rasla, samo da je prema metodologiji izračuna ovog indeksa rasla sporije nego u Zagrebačkoj županiji.

Dubrovačko-neretvanska je s treće pozicije pala na četvrtu. Primorsko-goranska i Zadarska su zamijenile mjesta na petoj i šestoj poziciji, kao Splitsko-dalmatinska i Varaždinska na šestoj i sedmoj. Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka su stabilno na sredini, s tim da je Krapinsko-zagorska bila ispod državnog prosjeka, a došla je na razinu malo iznad državnog prosjeka razvijenosti.

Velike promjene među najmanje razvijenim županijama

Situacija je dinamičnija u županijama ispod državnog prosjeka. Šibensko-kninska i Osječko-baranjska su nazadovale za dvije pozicije, a na njihovo mjesto su došle Karlovačka i Ličko-senjska. Posebno velik napredak je ostvarila Ličko-senjska županija, popevši se s 18. na 13. poziciju. Promatrajući pod-indekse, to je primarno zbog puno boljih rezultata po pitanju kretanja stanovništva i starenja.

Točnije, u razdoblju 2014.-2016. bila je najgora u Hrvatskoj po tim pokazateljima, a od 2020. do 2022. su od nje postale gore Vukovarsko-srijemska (kretanje stanovništva) i Šibensko-kninska (starenje stanovništva).

Požeško-slavonska i Brodsko-posavska su nazadovale za dvije pozicije, Bjelovarsko-bilogorska je napredovala za jednu, Sisačko-moslavačka se podigla s predzadnjeg mjesta, a na njenu poziciju je došla Vukovarsko-srijemska. Virovitičko-podravska je najmanje razvijena bila i ostala.

Što je Indeks razvijenosti?

Indeks razvijenosti mjeri razlike u standardu između regija u Hrvatskoj koristeći nekoliko pokazatelja: prosječni dohodak po stanovniku, prihod općina, gradova i županija po stanovniku, prosječnu stopu nezaposlenosti, rast/pad stanovništva, indeks starenja stanovništva i stupanj obrazovanosti.

On je pokušaj da se procijeni razlika u socio-ekonomskom razvoju među različitim dijelovima Hrvatske tako da se stave u odnos s državnim prosjekom i na temelju toga zaključuje koliko su dalje od toga prosjeka. Sami indeks se sastoji od više pod-indeksa, za svaki od nabrojanih pokazatelja, od kojih svaki ima različit ponder, tj. različito utječe na konačni indeks.

Razlike se povećavaju

U globalu je Hrvatska postala još neravnomjernije razvijena država. U razdoblju 2014.-2016. je razlika između prosjeka indeksa razvijenosti tri najrazvijenije županije i tri najmanje razvijene županije bila manja nego 2020.-2022. 

Najveći rast ukupnog indeksa razvijenosti je ostvaren u Ličko-senjskoj županiji, Gradu Zagrebu i Karlovačkoj županiji. S druge strane, najveći pad imale su Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija. 

Razlog za velik pad u jadranskim županijama bi mogao biti taj što su sezone 2020. i 2021. bile lošije zbog pandemije i svjetskih lockdown politika, iako izgleda da to nije ozbiljnije naštetilo indeksu razvijenosti Zadarske županije. 

Pandemija srušila turističke županije

Utjecaj pandemije, tj. uništenih turističkih sezona, najbolje se vidi iz kretanja pod-indeksa prosječnog dohotka po stanovniku, prema kojem su turističke županije jako nazadovale. Valja ponoviti, to ne znači da je dohodak smanjen, nego samo da se dohodak u drugim županijama povećavao brže u odnosu na razdoblje 2014.-2016. Najveći rast je ostvaren u Zagrebačkoj županiji. 

Hrvatska je sve neravnomjernija po stupnju obrazovanja

Na pod-indeks obrazovanja pandemija nije imala značajan utjecaj, a prema njemu najveći relativni gubitak su imale Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija. To ne znači da je broj visokoobrazovanih pao, samo da je rastao sporije nego u drugim dijelovima Hrvatske. 

Zagrebačka je imala najveći rast indeksa i najveći apsolutni rast, od 16.78 posto visokoobrazovanih (VSS i više, 20-65 godina) u razdoblju 2014.-2016. na 23.68 posto 2020.-2022. Međimurska i Krapinsko-zagorska su također ostvarile značajan relativni napredak. 

Najrazvijenije općine u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji

Gledajući Indeks razvijenosti gradova i općina, u top deset dominiraju Zagrebačka županija, Istarska i Primorsko-goranska. Jedini "uljez" je općina Kolan, koja se nalazi na Pagu u Zadarskoj županiji.

Jedina općina s većim Indeksom razvijenosti od Grada Zagreba je Kostrena u Primorsko-Goranskoj županiji, primarno zbog većih prihoda lokalne vlasti po stanovniku, boljeg kretanja stanovništva i boljeg indeksa starenja.