NAJVEĆU korist od visokog rasta cijena proteklih godina je imala država jer joj je glavni izvor prihoda PDV. Ali velik rast prihoda od poreza su ostvarili i gradovi i općine, za nekoliko desetaka postotaka. Kod nekih su se prihodi od poreza čak udvostručili.

Iako su mnogi gradonačelnici negodovali kada je ukinut prirez, tvrdeći da će zbog toga gradovi ostati bez prihoda, na kraju se pokazalo da nije bilo nikakvog razloga za paniku. Dapače, prihodi gradova i općina od poreza su nastavili rasti i nakon poreznih izmjena.

Lokalni proračuni se toliko dobro pune da se postavlja pitanje zašto gradovi i općine ne snižavaju stope poreza na dohodak, što je u njihovoj nadležnosti. Iako država određuje visinu osobnog odbitka kojom se umanjuje osnovica za izračun tog poreza, stope biraju gradovi i općine.

Samo šest gradova i općina ima minimalnu stopu poreza na dohodak

Od 1. siječnja ove godine stope poreza na dohodak podignute su da bi se kompenzirao gubitak prihoda zbog ukidanja prireza. Ali još uvijek postoje gornja i donja granica. Općine mogu odrediti stopu poreza na dohodak između 15 posto i 22 posto, gradovi s manje od 30 tisuća stanovnika između 15 posto i 22.4 posto, gradovi s više od 30 tisuća stanovnika od 15 do 23 posto, a Grad Zagreb od 15 do 23.6 posto.

Raspon mogućih stopa nije zanemariv, od 7 postotnih bodova u općinama do 8.6 postotnih bodova u Zagrebu. Većina je ipak odlučila da neće snižavati stopu poreza na dohodak, a neki su je i povećali da bi kompenzirali gubitak prireza.

Od općina su samo Stari Jankovci, Kapela, Punat, Vrsi, Baška i Molve stavili minimalnu stopu od 15 posto. Samo šest jedinica lokalne samouprave od 555 u Hrvatskoj, samo jedan posto, smanjilo je stopu poreza na dohodak na zakonski minimum.

Ni jedan grad to nije napravio, iako se nekoliko gradonačelnika redovito hvali time da porezno rasterećuju radnike iz svojih sredina. Treba priznati da su se mnogi odrekli prihoda od prireza i od 1. siječnja nisu povećavali porez na dohodak. Neki gradovi su ga čak smanjili. Ipak, svi su mogli staviti minimalnu stopu poreza na dohodak, 15 posto, bez težih posljedica po proračun.

Drastičan rast prihoda od poreza u gradovima i općinama, negdje su se udvostručili

Prihodi od poreza su svim gradovima i općinama snažno narasli zadnjih nekoliko godina. U poreznom sustavu Hrvatske 74 posto prihoda od poreza na dohodak dobivaju gradovi i općina, 20 posto županije, a 6 posto se raspodjeljuje na tzv. "decentralizirane funkcije".

Od 2021. do 2024. su prihodi od poreza nekih gradova i općina udvostručeni, a svima su povećani za minimalno 40 posto. Grad Zagreb je 2021. ostvario 788 milijuna eura (preračunato iz kuna po tečaju 7.53 kn = 1 euro), a 2024. će prema planu prikupiti 1.29 milijardi eura poreza. To je rast za više od 60 posto.

U Splitu je slična situacija. 2021. su prihodi od poreza iznosili 72 milijuna eura (preračunato iz kuna), a ove godine se planira ostvariti 120.6 milijuna eura. Postotno je to veći rast nego u Zagrebu, s tim da treba naglasiti kako Zagreb obavlja funkcije i grada i županije.

Situacija je slična u svim gradovima. Rijeka je 2021. ostvarila 52.3 milijuna eura prihoda od poreza, a ove godine planira ostvariti 82.7 milijuna. Prihodi Osijeka od poreza su u istom razdoblju narasli s 39.6 milijuna eura na 61.5 milijuna eura.

Ukinut prirez, prihodi od poreza nastavili rasti

Kada se uzme u obzir koliko su rasli prihodi gradova, prošlogodišnja panika zbog ukidanja prireza je bila potpuno neopravdana.

"Morat ćemo staviti stopu poreza na dohodak na maksimum, i za nižu i za višu stopu, zbog deficita koji nam je ostavljen u nasljeđe, a smatramo da je to i socijalno pravednije nego da manjak prihoda kompenziramo povećanjem cijena", izjavio je tada gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

Slične kritike su upućivali gradonačelnici drugih gradova, poglavito Ivica Puljak iz Splita i Marko Filipović iz Rijeke. Konsenzus je bio da se radi o predizbornom triku HDZ-a, koji će narušiti financije gradova i tako oslabiti trenutnu vlast u gradovima u kojima ne vlada HDZ, da se neće moći financirati vrtići, infrastruktura, kulturne ustanove te socijalni programi.

Ako se i radilo o predizbornom triku HDZ-a, pokazao se kao potpuni neuspjeh. Prihodi gradova od poreza, što se većinom odnosi na porez na dohodak, nastavili su rasti. Razlog je snažan rast plaća, iz kojih se obračunava porez na dohodak, koji je bio nešto manji nego 2023., ali svejedno velik.

Središnja država je zapravo velikim rastom plaća u javnom sektoru napravila uslugu gradovima. Kako se pripadnost poreza na dohodak prema zakonu određuje prema prebivalištu, onda je zbog rasta plaća u javnom sektoru automatski narastao i iznos poreza na dohodak koji zaposleni moraju platiti gradu i općini gdje žive.

Plaće bi svima rasle da se stopa poreza na dohodak smanji na minimum

Zbog okolnosti od 2021., primarno snažnog rasta prihoda od poreza zbog rasta plaća, legitimno je postaviti pitanje na što su potrošena dodatna financijska sredstva. Radi se o desecima milijuna eura u apsolutnom iznosu, a od 40 posto pa na dalje u relativnom. U nekim slučajevima radi se o udvostručenju.

Prihodi od poreza nisu jedini prihodi gradova i općina. Ali nameće se isti zaključak, bez obzira na to gleda li se ukupne prihode ili samo prihode od poreza, a to je da su gradovi i općine u kratkom periodu došli do golemog novca.

Uz malo truda, mogli bi smanjiti poreze na dohodak na minimalnu razinu od 15 posto. Time bi efektivno neto plaće porasle za nekoliko desetaka eura mjesečno, ukupno na godišnjoj razini nekoliko stotina eura. A to već nije zanemarivo.