DOMAĆA tvrtka SeaCras prva je detektirala i prikazala naftnu mrlju kod Hvara naprednom AI satelitskom tehnologijom. "More nema vremena čekati", napomenuli su.

Detektirali su prisutnost naftne mrlje korištenjem vlastite tehnologije. Podsjetimo, prije četiri dana došlo je do onečišćenja mora gorivom u području luke Hvar i šireg akvatorija. Tvrtka SeaCras je svojim sustavom precizno detektirala i prikazala širenje i doseg mrlje koristeći vlastitu naprednu analizu satelitskih sustava s umjetnom inteligencijom (AI).

Tehnologijom je potvrđena prisutnost tankog sloja naftnih derivata na morskoj površini na području od približno 8 hektara, odnosno oko 80.000 četvornih metara. Zapažanja su objavili na svojim stranicama, a analizu su proveli u sklopu studije onečišćenja mora čiji će rezultati biti objavljeni u znanstvenom radu s ciljem očuvanja okoliša i javnog dobra.

"Ključna je suradnja tradicionalnih metoda i novih tehnologija"

Na svojim stranicama SeaCras ističe da Hrvatska još nema učinkovit sustav za brzo otkrivanje iznenadnih onečišćenja mora i unutarnjih voda. Napomenuli su i da CleanSeaNet program Europske komisije, koji se temelji na podacima satelita Sentinel-1 s radarskom (SAR) tehnologijom, nije dovoljno precizan za ovakve situacije.

Razlog tome je složena i razvedena obala te nedovoljno visoka rezolucija tog sustava satelita, zbog koje je teško uočiti manje mrlje u područjima poput Hvara klasičnim metodama.

"Ovaj incident potvrđuje nužnost naprednih tehnologija za brzo otkrivanje i reakciju na onečišćenja mora, kao i važnost suradnje institucija, tradicionalnih metoda te novih tehnologija i kompanija u zajedničkom cilju očuvanja morskih resursa", rekao je dr. sc. Mario Špadina, izvršni direktor SeaCrasa.

Pokrenuli su i projekt za praćenje kakvoće mora

SeaCras je osnovao tim mladih znanstvenika 2019., a njihove platforme i sustavi omogućuju precizno praćenje morskih površina, detekciju onečišćenja, otkrivanje uzroka ljudskih i prirodnih onečišćenja te procjenu veličine i širenja incidenata poput izlijevanja nafte i drugih štetnih tvari, u skladu s odredbama MARPOL konvencije.

Prošle godine ih je Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum) uvrstio među top pet svjetskih inovatora s rješenjima u području održivosti plave ekonomije, uz podršku UN-a, Kraljevine Saudijske Arabije te vodećih svjetskih inicijativa za zaštitu i obnovu morskih ekosustava.

Surađuju i s Institutom Ruđer Bošković, a s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pokrenuli su projekt CAPRI za praćenje kakvoće mora i zaštite zdravlja kupača u Hrvatskoj.