HRVATSKA gospodarska komora (HGK) snažno podržava prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, jer će omogućiti kvalitetnije upravljanje stambenim jedinicama na dobrobit stanara, ali i doprinijeti razvoju održivog turizma i kvalitetnijoj ponudi turističkih smještajnih kapaciteta.

"Prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada možemo gledati i kao dio Nacionalnog plana stambene politike jer bi trebao omogućiti više stanova na tržištu za dugoročno stanovanje, a posljedično i manju cijenu najamnina", kazala je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

"Kvalitetnijim i strožim uvjetima kratkoročnog najma osigurava se da stambene jedinice služe svojoj prvotnoj svrsi – stanovanju. Ujedno je ovo i demografska mjera jer će mladim obiteljima, ali i svima ostalima na raspolaganju biti veći broj stambenih jedinica", dodala je.

Otežano kratkoročno iznajmljivanje

Nakon što zažive zakonske izmjene, vlasnici stanova u višestambenim zgradama, koji svoju nekretninu budu željeli davati u najam turistima ili stranim radnicima, morat će ishoditi suglasnosti 80 posto suvlasnika u zgradi, odredba je zakona koja predstavlja najveću novost, napominju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prijedlog zakonskih novosti jučer je na sjednici Vlade predstavio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, istaknuvši da je ovo prvi put da se donosi jedan zakonski akt koji definira održavanje i upravljanje višestambenim zgradama.

Spomenuto ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja Bačić je obrazložio činjenicom što u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede, 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi stanovanju.

Niže cijene kvadrata i najma

Cilj je da se tih oko 908.000 stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni, što bi trebalo povećati ponudu na tržištu te tako smanjiti cijene stambenog kvadrata i dugoročnog najma, poručio je. Također, razlozi zakonskih izmjena leže i u sve učestalijim primjedbama suvlasnika zgrada na srozavanje kvalitete života u zgradama zbog apartmanizacije i smještaja većeg broja stranih radnika.

Naime, prijedlogom zakona se putem potrebne suglasnosti 80 posto sustanara ograničava i iznajmljivanje stana stranim radnicima, u slučaju kad ih je više od četvero i kada nisu u neposrednom srodstvu. Nadalje, zakonskim izmjenama se između ostalog po prvi puta uvodi zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost.

Kako je naveo Bačić, u proteklih 30-ak godina uočeni su nedostatci po pitanju potrebne većine suvlasnika koji odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima na upravljanju i održavanju zgrada i sada će ta potrebna većina biti smanjena, primjerice kada su u pitanju hitni i nužni popravci, investicijsko održavanje zgrada, kao i imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika.

Ugrađivanje liftova

Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove, pri čemu će država participirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom će biti regulirano i Vladino sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto. Uvode se i kazne, ukoliko suvlasnici samovoljno dograđuju višestambene zgrade, rekao je jučer ministar.

A s ciljem suzbijanja nelegalne gradnje predložene su i usvojene izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji te Zakona o komunalnom gospodarstvu, kako bi ovlasti za reakciju imali i komunalni redari općina i gradova, čime bi se djelovalo na terenu odmah po saznanju o započetim projektima koji nisu u skladu sa zakonom.

Također, zakonom se želi doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja na način da se komunalnim redarima proširi ovlast djelovanja po pitanju sprječavanja bespravnog građenja imajući u vidu problem svih jedinica lokalne samouprave koji se odnosi na bespravnu gradnju, odnosno građenje bez potrebnih dozvola te relativno nedovoljan broj građevinskih inspektora.

"Od iznimne je važnosti kvalitetnije upravljanje stambenim fondom i očuvanje prostora, kao našeg najvrjednijeg resursa", zaključila je Mirjana Čagalj.