PRIUŠTIVO stanovanje je veliki problem ne samo Hrvatske već i cijele Europske unije (EU) te dio ozbiljnog demografskog pitanja europskog bloka 27-orice, upozorila je danas Nikolina Brnjac, zastupnica (HDZ/EPP) u Europskom parlamentu.

"Problem priuštivog stanovanja nije samo problem Hrvatske već cijele Europske unije. U prosjeku porast cijena nekretnina ide i preko 170 posto, kao u Mađarskoj, u Portugalu i Češkoj preko 100 posto, Sloveniji i Bugarskoj 90 posto, u Hrvatskoj 86 posto. Da, to je svakako i demografsko pitanje, ne samo za Hrvatsku već i cijelu Uniju", rekla je Brnjac na panelu s mladima "Kako stanovati pametnije" u Uredu Europskog parlamenta.

"Mladi se kasnije odlučuju za obitelj i djecu"

Brnjac ističe kako je stambena kriza zahvatila čitavu Europsku uniju, no da su mladi posebno pogođeni. Brnjac upozorava da ljudi u urbanim sredinama troše i preko 40 posto kućnog budžeta za stanovanje, a prema kriteriju priuštivog stanovanja to ne bi smjelo prelaziti 30 posto.

Također navodi da 74 posto mladih između 16 i 29 godina živi s roditeljima te da je prosjek godina mladih u EU koji napuštaju roditeljski dom 28 godina. Hrvatska, s prosjekom od 31,8 godina za napuštanje roditeljskog doma, prednjači u Uniji po kasnom osamostaljivanju mladih, što je još jedan pokazatelj težine stambene krize.

"Mladi se kasnije se odlučuju za obitelj, kasnije se odlučuju za djecu. To je jedno vrlo bitno demografsko pitanje. Moramo napraviti sve što možemo na europskoj razini u sinergiji  s nacionalnim politikama da osiguramo sredstva već sada.

Ne možemo čekati sljedeći Višegodišnji financijski okvir nego već sada reagirati i kroz nepovratna sredstva osigurati gradnju stanova za mlade s nižim i srednjim prihodima -  za naše policajce, medicinske sestre, liječnike, profesore, za njih moramo osigurati priuštivo stanovanje već sada, kroz reviziju srednjoročnog plana", rekla je Brnjac koja je i koordinatorica EPP-a u Odboru za stambenu krizu u EU (HOUS).

"74% mladih živi s roditeljima"

Pozivajući se na istraživanje stavova mladih o priuštivom stanovanju u Hrvatskoj agencije Ipsos, Brnjac navodi da 74% mladih još uvijek živi s roditeljima, dok 95% smatra da su cijene stanova previsoke, a 66% ističe previsoke troškove najma.

Po istoj anketi, mladi snažno podržavaju vlasništvo – 71% smatra da bi svi trebali imati pravo na vlastitu nekretninu, no istovremeno 82% njih vjeruje da ni dobar posao više nije jamstvo da će si moći priuštiti dom. 

Brnjac sudjeluje u izradi izvješća koje će biti temelj Europskoj komisiji prilikom donošenja Europskog plana za priuštivo stanovanje, kao i zakonodavnih prijedloga koji uključuju regulaciju kratkoročnog najma i veća ulaganja iz EU fondova u gradnju i obnovu stanova.

Hrvatska europarlamentarka danas je ukazala i na važnost gradnje energetski učinkovitih stambenih jedinica te da "održivo znači i pristupačno stanovanje".

"Fali 230.000 stanova, a njih 950.000 je prazno"

Podsjetila je da je u Hrvatskoj u ožujku usvojen Nacionalni plan stambene politike, koji uključuje aktivaciju 9000 stanova za priuštivi najam. "U Hrvatskoj nam fali oko 230.000 stanova, a čak 950.000 stanova je prazno", rekla je Brnjac.

Znanstvena istraživačica Iva Marčetić s Arhitektonskog fakulteta u Kasselu je nakon usvajanja spomenutog nacionalnog plana rekla da u gradovima postoji dovoljan broj izgrađenih objekata, no da oni nisu u funkciji stanovanja.

To je, smatra Marčetić, "politički osjetljivo pitanje jer uključuje neki oblik prisile da se privatno vlasništvo aktivira za javnu korist".

U kontekstu rastuće stambene nesigurnosti u Europi, Europski parlament prvi je put osnovao Posebni odbor za stambenu krizu, čiji je cilj analizirati postojeće politike, utjecaj špekulativnih praksi te dati preporuke za priuštivije stanovanje u EU-u.

Brnjac ističe da sada po prvi puta postoji europski povjerenik Europske komisije za energetiku i stanovanje, Dan Jorgensen, koji je zadužen za europsku strategiju priuštivog stanovanja, što ukazuje da je Unija prepoznala ozbiljnost situacije.