IZMJENE Zakona o trgovini trebale bi u saborsku proceduru na jesen.

Budu li prihvaćene, početkom iduće godine trgovine bi radile samo 16 nedjelja u godini, a radnim danom bi vrata zatvarale u 21 sat.

"Ovaj prijedlog Zakona je drugačiji od nekih prije zato što pokušava napraviti balans između prava radnika i otvorenosti ekonomije", rekao je u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog Marko Pavić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava i saborski zastupnik HDZ-a.

"Istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je da 72 posto građana želi nedjelju kao dan za odmor", dodao je.

Kakav je promet nedjeljom?

Naglasio je da je promet fiskaliziranih računa nedjeljom 9 posto, a u trgovačkim lancima 15 posto. Iskustvo od prošle godine, kada smo bili u lockdownu, pokazalo je da se promet od nedjelja, kada su dućani bili zatvoreni, prelio na ostale dane.

"Upravo stoga vlada ne očekuje veće promjene na tržištu rada. Ovim prijedlogom se isto tako želi osigurati ono što građani Hrvatske žele, ali isto tako i da se zaštiti gospodarstvo", govori Pavić.

"Ovim Zakonom se ne može balansirati"

Slobodan Školnik, dopredsjednik Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik uprave Emmezete, rekao je kako je siguran da će ovaj zakon treći put pasti na Ustavnom sudu.

"Ovim Zakonom ne može se balansirati jer kako objasniti nekome da blagajnica u restoranu može raditi, a blagajnica u trgovini ne? Što se tiče vladinih istraživanja i statistika, one su rastezljive. Pitanje je u koje vrijeme i kako su rađene", rekao je i dodao kako se najbolje vidi koliko građani podržavaju ili ne podržavaju rad nedjeljom kada se nedjeljom ode u trgovačke centre.

Kaže kako narod zna da smo zemlja koja je na gospodarskom dnu i nećemo se podići s dna zabranama rada, već radom koji mora biti korektno vrednovan, reguliran i organiziran.

"HUP je prije 10 dana izglasao u Vijeću članica da se protivi zabranama rada", rekao je.

Tri stvari

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, govori kako u cijeloj priči postoje 3 stvari, a to su interes profita na prvom mjestu kako domaćih tako i stranih trgovačkih lanaca.

S druge strane, imamo radnike u trgovini, i to većinom mlade žene koje imaju malu djecu i nemaju ih gdje ostaviti zato što nedjeljom ne rade vrtići. Na kraju, istraživanja su pokazala da građani smatraju kako ne moraju ići nedjeljom u trgovinu.

"Strani trgovački lanci su mahom iz Njemačke i Austrije i oni u svojim domicilnim zemljama rade do 18 sati i ne rade nedjelje", govori.

Pavić je rekao da pola zemalja EU ima reguliran rad nedjeljom, a druga polovica nema.

"Dobra nam je sezona, ali opet se vraćamo na temu nedostatka radnika. 2019. godine uvezeno je gotovo 100 tisuća radnika", naglašava.

Školnik ističe kako se treba regulirati prava radnika kako bi on bio zaštićen te ga treba pošteno platiti za rad nedjeljom.

"U HUP-u se zalažemo za to da se regulira koliko nedjelja radnik smije raditi te da se i tako izvrši zaštita", istaknuo je.