VLADA Andreja Plenkovića je zbog svoje neuspješne kampanje cijepljenja, kao i želje da se umili Katoličkoj crkvi, najavila niz udara na sektor trgovine, koji preko PDV-a itekako puni državni proračun. Prema nedavnim najavama iz vlade, pripremaju tri udara na šoping-centre i dućane.

Zabrana rada nedjeljom i svakog dana nakon 21 sat

Najavljeno je da će prijedlog izmjena Zakona o trgovini u saborsku proceduru doći najesen. To znači da bi dućani svoja vrata nedjeljom mogli zatvoriti početkom iduće godine. 

No, osim zabrane rada nedjeljom (osim 16 "turističkih" nedjelja godišnje), u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini pojavila se još jedna stvar - zabrana rada dućanima nakon 21 sat.

"Odredbom članka 2. ovog Prijedloga zakona predlaže se izmjena Zakona o trgovini u članku 57 tako da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac od ponedjeljka do subote s početkom najranije od 6:00 do najkasnije 21:00, te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni", stoji u Nacrtu koji je u javno savjetovanje poslalo ministarstvo Tomislava Ćorića.

U Nacrtu koji je poslan u savjetovanje ni jednom se riječju ne obrazlaže zašto se rad svakim danom želi ograničiti tako da bude zabranjen navečer nakon 21 sat. Uopće se ne argumentira zašto rad neće biti moguć do 22 sata ili 23 sata. 

Bez covid-potvrda se neće moći u šoping-centre?

Nadalje, Nacionalni stožer civilne zaštite najavio je da bi covid-potvrde mogle postati obavezne za one koji žele ulaziti u šoping-centre.

O toj se mogućnosti još razmišlja, no, kako je Index doznao od izvora bliskih Stožeru, to je vrlo realna opcija za jesen. Takva se obveza planira uvesti kroz odluku Stožera, dakle, ne bi bilo potrebno, po mišljenju stožeraša, mijenjati nikakav zakon. Po potrebi bi se dodatno proširivao popis mjesta za koja je potrebna covid-potvrda. 

Treća stvar kojom vlada planira zagorčati život poslodavcima i zaposlenicima je ideja premijera Andreja Plenkovića o tome da se potpore za očuvanje radnih mjesta uvjetuju cijepljenjem, odnosno da novčana potpora poduzetnicima ovisi o broju covid-potvrda koje imaju njihovi radnici.

Uvjetovanje potpora poduzetnicima cijepljenjem zaposlenika, odnosno covid-potvrdama

Plenković je prije nekoliko dana rekao da bi, ako vlada osigurava cjepivo, bilo fer da svatko da svoj mali doprinos. 

''Ako će netko koristiti pomoć za očuvanje radnih mjesta, onda bi bilo dobro da se cijepi'', poručio je premijer. Na pitanje novinara znači li to da će cijepljenje uvjetovati mjere za očuvanje radnih mjesta Plenković je odgovorio: ''Da, nastojat ćemo da to tako bude."

Zbog toga je u međuvremenu održan sastanak većeg dijela vlade, predvođene premijerom Andrejem Plenkovićem, s pravnim stručnjacima. 

O tome je detaljnije govorio i ministar rada Josip Aladrović, koji je jučer najavio još jedan uvjet za poduzetnike koji žele dobiti potpore - predočenje covid-potvrda za sve radnike za koje žele dobiti potpore za očuvanje radnih mjesta.

> Vlada uvodi novi uvjet firmama: Koliko covid-potvrda, toliko novca za potpore

"Predstavili smo poduzetnicima i predstavnicima sindikata prvu verziju onoga što smo najavljivali proteklih dana, da ćemo povezati covid-potvrde, odnosno zdravstvenu i epidemiološku odgovornost, s poslovnom odgovornošću, odnosno potporama poduzetnicima. Nakon što elemente rasprave sa svojim članstvom, novi sastanak održat ćemo početkom idućeg tjedna", rekao je Aladrović.

"Imamo nekoliko modela koje ćemo predstaviti sindikatima i poslodavcima. Ono što je sigurno jest da smo teret ove krize snosili svi mi. Dakle, svi građani RH, svi porezni obveznici su s 34 milijarde kuna financirali ovu krizu. Sada je vrijeme da odvojimo one koji su odgovorni od onih koji su neodgovorni, da potičemo odgovornost kroz cijepljenje i veću razinu integracije ekonomskih i epidemioloških mjera. A epidemiološke mjere sada znače, u prijevodu, cijepljenje", naglasio je ministar.

Aladrović je pak najavio niz sastanaka sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima o tome kako provesti te ideje u praksi.

Povodom najavljenog vladinog udara na trgovine i šoping-centre razgovarali smo s ekonomistom Vukom Vukovićem, financijskim stručnjakom Andrejem Grubišićem te šefovima Westgatea i Emmezete, Denisom Čupićem i Slobodanom Skolnikom.

Vuković: Firme će imati problema, sve je teže naći radnu snagu

"Zabrana rada nedjeljom je, nažalost, bila dio predizbornog obećanja i sada se ispunjava. Vlada će stoga teško od toga odustati, iako smatram da ima puno boljih načina rješavanja ovog pitanja, pogotovo kad su već odredili da postoji izuzetak od 16 nedjelja tijekom ljetne sezone. Inače, kad smo kod sezone, uvijek se ističe potreba o produljenju turističke sezone (od 4. do 10. mjeseca) pa tako izuzetak od samo 4 mjeseca ima još manje smisla", rekao nam je o najavi zabrane rada nedjeljom Vuk Vuković .

"Konkretno, ako se ovako nešto baš mora implementirati, mislim da je bolji kompromisni prijedlog ograničenja po radniku, odnosno da ni jedan radnik ne radi više od 16 nedjelja godišnje. Na taj način firme si same mogu rasporediti radnu snagu, a radnici preostalih 36 nedjelja mogu provoditi u krugu obitelji, na misi, na izletima, ili gdje god je vlada zamislila da provode vrijeme. I tu će, doduše, firme imati problema jer imamo sve veći problem nalaženja radne snage. Zato bi bilo bolje da vlada odustane, no to se vjerojatno neće dogoditi", govori nam Vuković.

"36 neradnih nedjelja je kao mjesec dana lockdowna. Znamo kakve su posljedice lockdowna"

"Osim toga, treba imati na umu da se radnici često natječu tko će raditi nedjeljom jer im se za rad nedjeljom isplaćuje dupla dnevnica. Također, česta je zabluda da, ako netko radi nedjeljom, nema dan odmora. Ima ga svaki radnik. Ako nedjeljom radi, znači da, primjerice, ponedjeljkom ili utorkom ne radi. Tako da se ovoj temi često pristupa vrlo populistički i bez realnih argumenata, no na to smo već navikli", kaže naš ekonomist.

"Konačno, 36 neradnih nedjelja vam je ekvivalent mjesec dana lockdowna. Znamo kakve je posljedice ostavljao lockdown na ekonomiju, pa ako smo spremni opet podnijeti taj trošak, samo naprijed", poentira Vuković, kojeg smo potom pitali da nam prokomentira i najavljeno uvjetovanje covid-potpora cijepljenjem, odnosno predočenjem covid-potvrda za sve radnike za koje se želi dobiti potpora.

"Umjesto da priznaje neuspjeh, vlada prebacuje odgovornost na druge"

"Ovo je ništa drugo nego spin vlade. Loš pokušaj prebacivanja odgovornosti na druge, umjesto da priznaju vlastiti neuspjeh. Bar dva puta su, uoči izbora, slavodobitno proglašavali pobjedu nad pandemijom, predstavljali to kao veliki uspjeh. Osim toga, kampanja cijepljenja odrađena je traljavo, kod ljudi naprosto postoji asimetrija informacija i shodno tome neki element straha. Plus, tema je postala izuzetno politizirana, što znači da ljudi cijepljenje povezuju sa zadiranjem u privatnost. Upravo je to nedavno izjavio ministar gospodarstva", rekao nam je Vuković.

"To je sve velikim dijelom odgovornost vlade i od toga ne mogu pobjeći. Topli savjet im je da priznaju pogrešku i krenu s akcijama cijepljenja po terenu. HDZ dobro poznaje terenski rad, ne bi mu trebao biti problem. Kad smo kod toga, ja bih predložio da se strankama eliminira financiranje iz proračuna za udio članova koji nisu cijepljeni. To je ista ova logika. Ako želiš nešto od države, daj svoj doprinos. Može, za sve ista pravila", kaže ekonomist.

"Konačno, u Udruzi Glas poduzetnika smo proveli anketu među članstvom i pokazalo se da su naši članovi odgovorniji od, primjerice, zaposlenika u ministarstvima, konkretno Ministarstvu zdravstva. Tamo smo danas saznali da je procijepljenost manja od 35%, kod naših članova je 55% plus 5% koji se namjeravaju cijepiti. U vodstvu UGP-a (upravni i nadzorni) je 89% + 11% s namjerom. Toliko o odgovornosti", poentira Vuković.

Grubišić: Vlada ne bi trebala određivati tko, koliko i kada može raditi

Financijski stručnjak Andrej Grubišić rekao je da se vlada i država ne bi na ovaj način trebale petljati u poduzetničke aktivnosti i određivati tko, koliko i kada može raditi.

"Moramo imati činjenicu da poduzetnik sam odabire čim se želi baviti, kupci bez prisile koriste njegove usluge, dobavljači bez prisile isporučuju repromaterijal, sirovine ili usluge koje on koristi u sklopu svog poslovanja. Osim toga, i sami djelatnici koje se navodno želi zaštititi od takvih poduzetnika isto tako rade bez prisile. Sve te aktivnosti, koje se odvijaju nedjeljom, ako ćemo biti trezveni i razboriti, teško možemo donijeti bilo koji zaključak osim da svi to rade dobrovoljno. Svi ti sudionici su tamo dobrovoljno i bez prisile", rekao je Grubišić.

Poseban naglasak želi staviti na, kako kaže, populističku izjavu da se djelatnika iskorištava.

"Ta teza bi bila točna kada bi taj djelatnik bio prisiljen tamo raditi i imao arbitrarne zabrane raditi bilo gdje drugdje. Međutim, nažalost ili na sreću, kako god želite, to je za te djelatnike najbolji izbor. Svaki drugi izbor je za njih vjerojatno manje koristan", govori nam Grubišić.

"Grubo kršenje ekonomskih i poduzetničkih sloboda"

"Mislim da je to grubo kršenje ekonomskih i poduzetničkih sloboda, a posebno u vidu činjenice da se rade arbitrarne iznimke gdje se upotrebljavaju termini poput 'trgovina posebnog značaja'. Apsolutno neprihvatljiva konstatacija zdravorazumskoj osobi je da je benzinska postaja od posebnog značaja. Što s onima koji se voze tramvajem? Pa benzinska je od posebnog značaja onima koji žele negdje otputovati i uživati nedjeljom", rekao je i dodao da se radi o praksama koje nisu pravedne.

Tvrdi da se, bez obzira na to što neki možda imaju namjere koje su u dobroj vjeri, ponavlja praksa da to ne znači nužno da nekome posljedično ne nanosi štetu.

"Ne želite da se radi nedjeljom? Prestanite kupovati nedjeljom"

"U tom smislu, ako ima dosljednosti, ili će se zabraniti bilo kakav rad bilo kojoj komercijalnoj djelatnosti, ili će se dopustiti rad svima koji to žele. Ako postoji "veliki javni konsenzus" da se ne radi nedjeljom, onda vi tomu možete pridonijeti tako da jednostavno prestanete kupovati nedjeljom. Automatski će prihodni tok biznisa padati i konzekventno će ekonomski razborit poduzetnik odlučiti da ne želi raditi nedjeljom jer mu to nije isplativo. Ne rade ti biznisi nedjeljom zato što je to beskorisno, nego zato što su potrošači rekli da žele kupovati nedjeljom", rekao je Grubišić.

"Kolektivno promatranje ekonomije može biti zavaravajuće"

Što se tiče generalnog utjecaja zabrane rada nedjeljom na ekonomiju, Grubišić kaže da je kao koncept pogrešno razmišljati o vladinim mjerama i njihovom utjecaju na ekonomiju.

"Ekonomija ne pripada meni i vama. Nismo ja i vi kolektivno vlasnici svih biznisa pa gledamo što je najbolje u globalu. Primjer - ja imam svoj biznis, trgovinu koja radi nedjeljom. Vi imate svoj biznis, benzinsku pumpu. Netko neće kupiti nešto u trgovini u nedjelju, nego će kupiti na pumpi. U globalu će možda ispasti da je ekonomija u totalu ispala jednaka. Međutim, to nije tako - ja gubim, vi dobivate. Ekonomija ne pripada svima nama, to je jedna virtualna kategorija. To kolektivno promatranje ekonomije može biti zavaravajuće", rekao je Grubišić.

Denis Čupić: 25 tisuća ljudi će postati sektorski višak

Index se za komentar obratio i Denisu Čupiću, čelnom čovjeku šoping-centra Westgate.

"Već više od dvije godine upozoravamo na gospodarske rizike koje bi zatvaranja nedjeljom za trgovinu imalo, kako za sektor tako i šire. Sve procjene i izračuni govore o kumuliranom višku radnika od 25 posto, kako direktno u samim trgovinama tako i u lancu koji je na njih vezan, počevši od distribucije i prijevoza, marketinga i oglašivača, sve do tehničkog, održavanja, čišćenja i zaštitarskih službi", započinje Čupić.

"U jasnim brojkama govorimo o 25.000 ljudi koji će postati sektorski višak, osim za onih 16 nedjelja koje će trebati povremeno zapošljavanje", ističe.

"Prvi na ovom negativnom udaru će zasigurno biti starije radnice i radnici, koji će biti nakon toga i teško zapošljiva skupina. Također, iluzorno je očekivati da će se dio radne snage preliti na građevinu jer se radi o puno težim radnim mjestima i uvjetima rada, a također i na turizam, jer će i za privremeno zapošljavanje trgovine na moru trebati radnike u sezoni, kada i turizam", smatra Čupić.

"I Orban je nakon 6 mjeseci odustao od zabrane rada nedjeljom"

Šef Westgatea smatra da će ovaj vrlo restriktivan prijedlog zatvoriti i kioske, kao i pekare, što će sigurno dovesti do porasta negativnog javnog mnijenja, baš kao i u Mađarskoj, gdje je premijer Viktor Orban nakon 6 mjeseci, zbog negativnih gospodarskih utjecaja i javnog mijenja, povukao zabranu rada trgovina nedjeljom. 

"Ja već dvije godine imam jednostavan prijedlog koji je win-win i za vladu i gospodarstvo, a to je Zakon o radu koji ionako sada mijenjamo, koji mora postati jasan i nedvosmislen i definirati koliko u jasnom postotnom iznosu nedjelja za sve koji rade mora biti plaćena više nasuprot sadašnje labilne definicije, koja samo kaže više, te isto tako ograničenja koliko nedjelja radnica ili radnik mogu mjesečno maksimalno raditi", navodi šef Westgatea.

Što će biti s prihodima od PDV-a?

"Već sada u velikoj većini trgovina zaposleni ne rade više od 26 nedjelja na godinu i imaju redovno po dva slobodna dana tjedno. Slažem se da postoje trgovine u kojima to nije tako, ali te su i redovito najveći zagovornici zabrane rada nedjeljom. Ova zabrana u konačnici će dodatno promet preliti online, koji je redovito prekogranični, i isto tako i prihode iz PDV-a, pa će i potrošnja i taj PDV završavati u Poljskoj ili, primjerice, Rumunjskoj, od kuda isporučuju dva možda i najaktivnija webshopa s hrvatskim domenama i s hrvatskim stranicama", kaže Čupić.

Kako komentirate najave da će ulazak u šoping-centre biti uvjetovan posjedovanjem covid-potvrde, pitali smo Čupića.

"Kako je i ministar Božinović rekao, sve je ovo još razina teorije koja je krenula komunikacijom kroz medije. Ja se nadam da su njegove riječi u tom dijelu iskrene i da će prije bilo kakvih takvih koraka s nama razgovarati. Naime, komunikacija sa Stožerom u studenome, kada su se postrožavale mjere, bila je vrlo kvalitetna, posebno s gospodinom Trutom kao operativcem", kaže.

"Provjeravanje covid-potvrda na ulasku u šoping-centar skoro je nemoguće provesti u praksi"

Provođenje takve mjere u praksi bilo bi iznimno skupo i komplicirano, tvrdi Čupić.

"Sama kontrola za nas je skoro pa nemoguća misija iz više razloga. Jedan od njih je i enorman trošak, samo kod Westgatea, a on je ministru i blizak jer dolazi iz Zaprešića. Mi bismo mjesečno morali dodatno zaposliti zaštitare s procijenjenim troškom od 120 do 150 tisuća kuna, dok istovremeno plaćamo Zaprešiću godišnje oko 8 milijuna kuna komunalne naknade i državi još oko 3 milijuna vodne naknade, a ne možemo dobiti ni javnu autobusnu liniju. Dakle, ispada da bismo sada trebali financirati i represivan privatni aparat da spriječimo ulaske. Represivan jer što napraviti ako vam netko želi pod svaku cijenu ući u centar?" navodi Čupić.

Podsjeća i na to da, kada njihovi zaštitari ulove kradljivce po dućanima, obično čekaju do 3 sata dolazak policije. 

"Ne vjerujem da bi ovdje bilo drugačije. Sve to bi, naravno, i odbijalo kupce i smanjivalo promet. A da ne govorim o pravno upitnom tretmanu osobnih podataka koje bi onda privatne osobe kontrolirale", kaže.

"Trebalo je od početka potpore dati direktno radnicima"

Još jedna najava vlade je da će dobivanje poticaja za poduzetnike uvjetovati cijepljenjem zaposlenika. Možete li vi to uopće provesti u praksi i kako komentirate tu ideju, pitali smo čelnika Westgatea. 

"Od početka je potpore koje se odnose na očuvanje radnih mjesta trebalo usmjeriti direktno radnicima i sada, u situaciji koju imamo, država bi imala direktan odnos s radnicima koji se ne cijepe", smatra on.

"Ovako poslodavac može doći u situaciju da zbog možebitnog lockdowna sektora ne može raditi, ima radnika koji se ne želi cijepiti i tom radniku mora isplatiti plaću iako nema prihoda jer mu ne može dati otkaz ni uvjetovati cijepljenje. Istu situaciju ima i država kod svojih službenika. Naime, Zakon o radu, kao i onaj o državnim službenicima, za poziciju poslodavca je vrlo krut", kaže.

"Ako država želi osigurati procijepljenost, mora propisati obavezno cijepljenje"

Čupić smatra da država, ako već želi osigurati procijepljenost, mora propisati obavezno cijepljenje i prihvatiti sve rizike takve zakonske odluke.

"Druga je opcija ili razumnije rješenje provesti vrlo široko testiranje imuniziranosti kojim se može vidjeti pravi razmjer prokuženosti i nakon toga usmjerenim mjerama djelovati na povećanje kolektivnog imuniteta. Svaki poslodavac bi se sigurno pridružio ovakvom testiranju jer uz njega zaposleni mogu dobiti i nalaz krvne slike", kaže.

"Treba usporiti i dobro promisliti i mjere i zabranu rada nedjeljom"

Smatrate li da su svi ti prijedlozi udar na šoping-centre i dućane, pitali smo Čupića.

"Ovakvi restriktivni prijedlozi su svakako negativan faktor našeg sektora, koji je usprkos covidu počeo rasti upravo jer smo imali vrlo realne mjere. I upravo ispred segmenta trgovine uporno hvalim i Stožer i vladu da su nakon prvog lutanja, nakon lockdowna, koji je bio razumljiv jer je bio rezultat straha od nepoznatoga u cijelom svijetu, i one svibanjske kvaziepidemiološke zabrane nedjelja, mjere vezane uz ograničavanja u našem sektoru provodili razumski i u dijalogu, ne pristajući na emocionalne ucjene i apele, te tako očuvali ekonomsku aktivnost", kaže.

"Kako radimo kroz cijelu EU, meni je zadnjih 10 mjeseci vrlo lijepo slušati kada neki Nijemac kaže da se nam divi jer smo očuvali gospodarstvo opirući se generalnom lockdownu", dodaje.

Ipak, ove nove prijedloge koji dolaze iz vlade Čupić smatra problematičnim.

"Mislim da treba usporiti i dobro promisliti i mjere, kao i restrikciju rada nedjeljom, i nastaviti na dobroj uzlaznoj putanji koja nas je podigla na karti vidljivosti za ulaganja u EU. Pa, evo, skoro pa ekskluzivno, mi smo u zadnja 4 mjeseca potpisali ulazak nova 3 jaka međunarodna lanca u Hrvatsku, od kojih jedan Hrvatsku otvara kao svoje drugo EU tržište, baš zato što smo se othrvali generalnom lockdownu kroz zimu", zaključuje šef Westgatea.

Slobodan Skolnik: Vlada sve radi po principu prijetnji i straha

Šef Emmezete Slobodan Skolnik za Index kaže da vlada ionako skoro sve radi po principu prijetnji i straha.

Skolnik kaže da ideju zabrane rada trgovina nakon 21 sat treba gledati u širem kontekstu.

"To bi naročito naštetilo našem turizmu. Na tržištima koja su nam direktni konkurenti, poput Italije, Portugala i Turske, trgovine rade dan i noć. Kod nas dolaze gosti srednje platežne moći, nemamo mnogo hotela s pet zvjezdica koji nude baš sve, već ljudi iz kampova i apartmana odlaze u šoping dok su kod nas na moru", govori nam Skolnik.

"Čovjek na godišnjem već drugi dan zaboravi koji je dan u tjednu"

"A čovjek, kada dođe na godišnji odmor, već drugi dan zaboravi koji je dan u tjednu, kamoli kad je nedjelja. Ljudi se ljeti u 21 sat znaju vraćati s plaže pa poslije toga ići u snabdijevanje. Zato bi zabrana rada trgovina nakon 21 sat bila pogubna za naš turizam", smatra Skolnik.

Dodaje da svaka administrativna zabrana te vrste nije dobra za poslovanje.

"Iz aviona se vidi da to nije ustavno"

"Vladin prijedlog da imamo 16 radnih nedjelja godišnje jednostavno nije dobar ako želimo širenje turizma", kaže.

Skolnik ističe da je protiv toga i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). "HUP nikad u povijesti nije s tolikom većinom izglasao takvu odluku", napominje.

Skolnik najavljuje da će, ako se vlada doista odluči na zabranu rada nedjeljom, uslijediti zahtjev za ocjenom ustavnosti te predviđa da ta zabrana neće preživjeti na Ustavnom sudu. "Iz aviona se vidi da to nije ustavno", kaže.

On podsjeća da se proračun puni PDV-om te da je stoga svako ograničavanje trgovačke djelatnosti kontraproduktivno.

"Može se dogoditi da vlada tako krene stimulirati prekogranični šoping. Hrvatska je uska država, lako je otići do Mađarske, Slovenije, BiH ili Italije u šoping. To znači da bi novac od PDV-a odlazio u proračun tih država", upozorava.

"Vlada bi, umjesto prijetnji, trebala početi s pozitivnom kampanjom za cijepljenje"

Kada je riječ o tome da se potpore uvjetuju cijepljenjem, Skolnik - kao i mnogi drugi - podsjeća na to da poslodavac nema nikakav mehanizam kojim bi natjerao radnika da se cijepi.

"Problem je i što se sada priprema neki novi zakonski okvir, to bi moglo trajati mjesecima, a nama treba što veća procijepljenost sada i odmah", kaže te savjetuje vladi da konačno pokuša s pozitivnom kampanjom za cijepljenje umjesto da prijeti.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.