MINISTAR pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je da u 14 zemalja EU, u kojima djeluje Ured Europskog javnog tužitelja (EPPO), u slučaju sukoba nadležnosti između EPPO-a i nacionalnog tijela kaznenog progona odlučuje glavni državni odvjetnik.

"I u 14 zemalja koje su usvojile Uredbu o EPPO-u, isto tako određuju Glavnog državnog odvjetnika kao osobu koje odlučuje o sukobu nadležnosti. Prema tome, Republika Hrvatska se po tome ne razlikuje u ničemu od ostalih 14 zemalja EU", rekao je Habijan tijekom saborske rasprave o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja (EPPO).

Time je odgovorio Marijani Puljak (Centar), koja je ukazala na to da je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi prijavila Hrvatsku Europskoj komisiji i, uz ostalo, upozorila da je u aferi vezanoj uz bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša glavni državni odvjetnik Ivan Turudić određen kao tijelo za rješavanje sukoba nadležnosti.

Lijeva oporba je raspravu o izmjeni predloženog Zakona iskoristila da upozori na problem sukoba nadležnosti između USKOK-a i EPPO-a u aferi Vilija Beroša te na slabo povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe.

Sandra Benčić (Možemo!) rekla je da je njihov klub predao amandman kojim traže da se u izmjene tog zakona, osim tehničkih izmjena koje predlaže vlada, uvrste izmjene o pitanjima nadležnosti te definira da tijelo nadležno za rješavanje sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a bude Vrhovni sud. Smatra da je pitanje sukoba nadležnosti između EPPO-a i DORH-a, umjesto pravnog pitanja, postalo par excellence političko pitanje.

Dalija Orešković je, pak, ocijenila da je EPPO jedini nositelj neovisnog kaznenog progona u Hrvatskoj te je "jedini trn u oku Plenkoviću i Turudiću". Smatra i da se u slučaju Beroša vidi kako može doći do HDZ-ovog instrumentaliziranja pravosuđa da preko svojih ljudi u pravosuđu koči kaznene istrage.   

SDP DORH-u ne vjeruje 

Irena Dragić (Klub SDP-a) rekla je da  je niz godina uopćeno mišljenje građana da je hrvatsko pravosuđe na vrlo niskim granama, a takvi su stavovi pretočeni i u zadnjem izvještaju Europske komisije za države članice po kojem 70 posto naših građana smatra da nam sudovi i suci nisu neovisni. "Pri tome, u našoj zemlji je i najviši postotak građana od svih članica EU koji smatraju da suci nisu neovisni zbog uplitanja i pritiska vlasti i političara", dodala je. Poručila je i da će SDP podržati izmjene tog zakona jer, kako je rekla, podržavaju rad europskih tužitelja u Hrvatskoj s obzirom na to da "u naše ne vjerujemo".

Za razliku od oporbe, HDZ-ova Danijela Blažanović podsjetila je da EPPO u Hrvatskoj postoji od 2017. upravo na inzistiranje vlade premijera Andreja Plenkovića kako bi se ojačala borba protiv korupcije i uzimanja europskih sredstava za vlastite interese. "Možda postoji bojazan oporbe da u slučaju kada EPPO ne vodi slučaj neće više imati uvida u tajne izvide, niti će moći s njima manipulirati", kazala je. 

Habijan je poručio kako ne može prihvatiti da saborski zastupnici na taj način pričaju o hrvatskom pravosuđu. Pri tome je opasnom ocijenio izjavu Dragić da SDP ne vjeruje DORH-u. "Izjaviti da ne vjeruješ jednoj pravosudnoj instituciji koja radi svoj posao, provodi istrage i kaznene progone, je blago rečeno vrlo neozbiljno", rekao je. Smatra i da javnost nisko mišljenje o pravosuđu ima i zbog izjava koje dolaze od zastupnika u saboru.   

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona mijenja se članak 11. Zakona po kojem će šest delegiranih europskih tužitelja, koji posao obavljaju u RH, biti osigurani obveznim mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem. Obvezne doprinose po osnovi po kojoj su osigurani plaćat će RH. Također, delegiranim europskim tužiteljima će svakih 12 mjeseci provedenih na radu računati kao 16 mjeseci staža, čime se izjednačavaju u pravima s pravosudnim dužnosnicima koji rade na predmetima iz nadležnosti USKOK-a.