VJEROJATNO ste već čuli sve o nevjerojatnom preokretu Grčke, njezinoj preobrazbi iz 'propalog slučaja' u priču o uspjehu, od najljenijeg učenika u Europi do najboljeg u razredu. No, ovaj tekst nije o Grčkoj. Ovo je upozorenje Europljanima koji bi mogli doživjeti istu sudbinu ako nasjednu na lažnu grčku 'priču o uspjehu'.

El Dorado za financijere

Grčka je danas postala novi El Dorado za financijske moćnike. Oni dolaze, kupuju problematične hipoteke za samo 5% njihove vrijednosti, izbacuju obitelji iz stanova, a zatim te iste nekretnine prodaju za 50% vrijednosti kredita. U trenu ostvaruju deseterostruku zaradu. Dio tog profita zatim ulažu u grčke državne obveznice, ubirući lijepu i sigurnu zaradu zahvaljujući potpori Europske središnje banke.

U grčkom zlatnom sjaju uživaju i velike europske korporacije. Primjerice, jedna njemačka državna tvrtka je novcem grčkih banaka - koje su prethodno dokapitalizirali grčki i europski porezni obveznici - kupila 14 lukrativnih zračnih luka, uključujući one na Mikonosu i Santoriniju. Obnovila ih je bespovratnim europskim sredstvima namijenjenim Grčkoj i sada ostvaruje spektakularne profite koje preko Luksemburga vraća u Njemačku.

Stvarnost iza blještavila

U međuvremenu, novi grčki dužnički balon potiče stope rasta više od prosjeka Europske unije, vraćajući zemlju u zaduženost kakvu je imala sredinom 2000-ih, kada su je zapadni mediji slavili kao dio europske 'tvrde jezgre'. Ako se bavite stvaranjem novca iz novca, bez proizvodnje stvarne vrijednosti, Grčka je ostvarenje snova.

Zašto bi itko dopustio da surova stvarnost većine grčkog stanovništva pokvari to slavlje? Koga briga što je, unatoč sličnom nacionalnom dohotku kao 2009., raspoloživi stvarni dohodak stanovništva pao za 41%, a realne plaće za 30%? Koga brine što su dugovi građana prema državi skočili s 21,5% BDP-a na 49,2%, cijena struje porasla za 85%, a najamnine za čak 93%?

I drugi pokazatelji crtaju jednako sumornu sliku. Broj rođenih pao je sa 118.000 u 2009. na manje od 63.000 u 2024. godini, a zemlja je potonula za 53 mjesta na svjetskom Indeksu slobode medija. Za financijere i korporacije, ove tužne brojke samo su pozadinska buka koja ne može nadglasati predivan zvuk njihovih fantastičnih profita.

Upozorenje Njemačkoj

A Grčka bi mogla biti bilo gdje, zbog čega ovaj članak zapravo nije o Grcima. On je, prije svega, podsjetnik i upozorenje mojim njemačkim prijateljima. Nakon uvođenja eura 1999., financijska tržišta potaknula su u Grčkoj neproduktivan rast temeljen na dugu. To im se isprva isplatilo, a svjetski financijeri hrlili su u zemlju dajući joj najviše kreditne rejtinge. A onda je 2008. stigao račun u obliku globalne financijske krize.

Ponavljanje istih grešaka

A sada se vratimo na Njemačku. Nakon desetljeća bez značajnijih produktivnih ulaganja, zemlja se već neko vrijeme deindustrijalizira. Njemačka vlada je nedavno uvjerila Europsku komisiju da odobri proračun koji predviđa 850 milijardi eura novog duga u iduće četiri godine. Problem je u tome što će se taj novac trošiti na stavke koje neće generirati nove prihode, poput naoružanja i održavanja postojeće infrastrukture.

Da bi dobila odobrenje za ovo grubo kršenje pravila EU-a, Njemačka je, baš kao i Grčka početkom 2000-ih, uvjerila Komisiju da su takva ulaganja dobra ideja, temeljeći svoje projekcije rasta upravo na odobrenju tih istih dugova. Jesu li oni ozbiljni? Zar doista nisu ništa naučili iz grčkog debakla? Iako će bujica novog duga sigurno potaknuti kratkoročni rast, zar ne vide da te milijarde neće stvoriti održivi dugoročni prihod?

Pouke koje se ne smiju zaboraviti

Možda će Njemačka, za razliku od Grčke, biti pošteđena nove globalne krize. No, u vrijeme dok je Europa stiješnjena između američkih carina i kineskog izvoza, krajnje je neodgovorno da Njemačka pokazuje istu ravnodušnost prema kvaliteti svojih ulaganja kao Grčka prije 20 godina. To je bila pogrešna politika za izvlačenje Grčke iz zaostalosti tada, a jednako je pogrešna i za izvlačenje Njemačke iz njezine današnje krize.

Prisjetimo li se nehumanih uvjeta koje su vjerovnici nametnuli Grčkoj nakon bankrota, nije teško zamisliti da bi pala Njemačka mogla postati novi, još unosniji El Dorado za globalne financijere. I tamo bi velika većina stanovništva patila u siromaštvu i poniženju, dok bi financijski tisak slavio najnoviju 'priču o uspjehu'.

@ProjectSyndicate

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala