index.hr index.hr

G-20: Rusija protiv daljnjeg spašavanja banaka javnim novcem - moraju se naviknuti na tržišne uvjete

M.R.
12:32, 22. kolovoza 2013.

Foto: Arhiva

MINISTARSTVO financija Rusije predložit na predstojećem sastanku skupine 20 najrazvijenijih zemalja (G20), 5. i 6. rujna u Sankt Peterburgu, da se prekine spašavanje banaka na račun poreznih obveznika.

U ruskom ministarstvu financija ocjenjuju da praksa pomoći posrnulim bankama, koja se počela masovno provoditi od početka velike financijske krize prije pet godina, više ne funkcionira.
 
Prevelike da propadnu, pa slobodno riskiraju - netko će platiti
 
Zamjenik ministra financija Rusije, Sergei Storchak, izravno je, kako prenosi portal radija "Glas Rusije", kritizirao svjetsko iskustvo spašavanja velikih financijskih korporacija, koje se obavlja pomoću novca poreznih obveznika, pod izgovorom da su te institucije "previše velike da bi se dozvolilo da propadnu ".
 
Glavna ekonomistica BNP Paribas banke u Moskvi, Julija Cepljajeva, također upozorava na štetnost nastavljanja takvog načina spašavanja problematičnih tvrtki u financijskoj industriji. Ona tvrdi da je "sada pravo vrijeme da se taj proces zaustavi".
 
Šanse da se takva praksa prekine osjetno su, prema ocjeni nekih ruskih ekonomista, porasle poslije ciparskog slučaja u proljeće ove godine. Tada je, umjesto sanacije banaka koje tonu od novca kreditora, bilo odlučeno da se one spašavaju na račun ulagača.
 
Sa računa deponenata ciparskih banaka većim od 100 tisuća eura, koje država ne osigurava, oduzeto je do 47,5 posto, a za uzvrat klijentima su ponuđene dionice banke koju spašavaju.
 
Efikasnija mjera podrške financijskog sektora je osiguravanje uloga, smatra ruski stručnjak, Vladislav Belov. Prema njegovom mišljenju, ova mjera od strane države je dovoljna.
 
Belov tvrdi da se sustav osiguranja uloga, koji je u Rusiji preuzet na temelju obrasca koji se primjenjuje u većini zapadnih zemalja, pokazao kao "dosta dobar".
 
Država treba, prema riječima Belova, osigurati poštena pravila konkurencije, a banke naučile mjeriti rizike i naučiti raditi pod jednakim uvjetima.
 
Novac za pomoć trošili na špekulacije
 
Masovno spašavanje financijske industrije primijenjeno je, inače, u drugom polugodištu 2008. godine u SAD, kada je bankrotstvo najvećih američkih banaka pretilo izazvati pravi kaos u realnom sektoru najveće svjetske ekonomije.
 
Američka vlada je tijekom razdoblja spašavanja posrnulih banaka, drugih dijelova financijske industrije, ali i tvrtki iz takozvanog realnog sektora gospodarstva, potrošila tisuće milijardi dolara, a nakon toga su taj model preuzele mnoge zemlje.
 
Bivši ruski predsjednik, Dmitrij Medvedev, javno je priznao u proljeće 2009. godine da je njegova zemlja sada poslije izbijanja globalne financijske krize potrošila gotovo 200 milijardi dolara na spašavanje domaćih banaka i drugih tvrtki s problematičnim poslovanjem, uz napomenu da je većina tog novca nestala u špekulativnim poslovima i da nije upotrebljena kako je vlada planirala.
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara