JOŠ UVIJEK traju radovi na sanaciji velikog klizišta koje se početkom ožujka aktiviralo na Pantovčaku, na području predsjedničkog kompleksa.

Radovi na sanaciji započeli su 11. ožujka, a trebali su biti završeni u roku od četiri mjeseca. Međutim, u travnju je ponovno došlo do pomicanja tla, a zatim i u svibnju. To je dodatno zakompliciralo radove na ovom starom, vrlo složenom i dubokom klizištu. 

Na štićenom prostoru ureda predsjednika nalazi se 12 aktivnih klizišta. Ovo koje se aktiviralo početkom ožujka najveće je urbano klizište u Zagrebu. 

Površina klizišta je oko 60.000 metara kvadratnih, a u katastar je upisano još 2015. godine. Aktiviralo još 2020. kada je Zoran Milanović tek postao predsjednik.

Što je sve napravljeno do sada?

"Na klizištu Pantovčak izvela se sanacija dijela klizišta u zoni glavnog ulaza u Kompleks ureda predsjednika izvedbom armiranobetonske konstrukcije od pilota u duljini od 107.60 m. U zoni nožice klizišta izvedena je gradilišna prometnica, 9 kopanih drenova i pilotna potporna konstrukcija od dva reda pilota s naglavnom gredom", kažu iz Grada Zagreba.

Za vrijeme radova je otkriveno da se na dubini od devet metara nalazi podzemna voda koja se penje do dubine od tri metra. Pomake tla uzrokovale su i nepovoljna litologija, proslojci visoko plastične gline, velik nagib, neriješena oborinska odvodnja, struktura padine i stupanj raspadanja kore.

Završetak sanacije se predviđa do kraja godine, a ukupna cijena sanacije će biti poznata tek kad radovi završe.

Dodatne probleme stvorile su česte kiše, kao i 400 grla divljači koju je potrebno ograditi kako bi se spriječio izlazak iz štićenog prostora.

Profesor Arbanas: Klizište su uzrokovale instalacije koje nisu adekvatno održavane

Kako je došlo do aktivacije klizišta na Pantovčaku ranije je za Index objasnio profesor riječkog Građevinskog fakulteta Željko Arbanas. 

On kaže kako na području grada Zagreba, posebice prema Medvednici, postoji nepovoljna geološka građa, strmi nagibi te puno ljudske aktivnosti koja djeluje na pojavljivanje klizišta.

"Svaka gradnja djeluje na promjenu geometrije. To se odnosi i na isijecanja za cestu i građevine te naročito na iskope kanala za instalacije. Ako se to radi nepažljivo i bez razmišljanja i sagledavanja utjecaja na stabilnost, može se aktivirati klizište. 

Upravo je to problem kod Pantovčaka. Iako nisam direktno uključen, znam da klizište nije nastalo sada, problem postoji dugi niz godina. Jednostavno je problem s instalacijama koje se pronalaze tamo. Znači, puštanje vode iz kanalizacije, pucanje vodovodnih cijevi je nešto što jako djeluje na pokretanje klizišta. 

Kada se to klizište aktiviralo, u Hrvatskoj nije došlo ni do jednog drugog klizišta. To znači da nije bilo kiše koja bi to uzrokovala, već je šteta na instalacijama bila tolika da je količina vode iz njih pokrenula klizište", smatra profesor Arbanas. 

"Presudio je ljudski aspekt"

Tvrdi kako se ne radi o klizištu koje je nastalo zbog prirodnih procesa, već je presudio ljudski aspekt. "Nije problem gradnje koja se odvijala u prošlosti, već održavanja instalacija u krugu ceste. Klizište su uzrokovale instalacije koje nisu adekvatno održavane", kaže Arbanas.

Prema istraživanjima, Grad Zagreb samo u podsljemenskoj zoni ima oko 5000 klizišta, od kojih je aktivno nešto više od tisuću. Osim u glavnom gradu države, česta pojava klizišta zabilježena je na području Karlovca, Varaždina i Zagorja.