Foto: Getty Images

PRVA žrtva političke nestabilnosti koju je Trump generirao moglo bi biti Kosovo, a ne Ukrajina ili baltičke zemlje, piše ugledni Foreign Policy.

U nastavku prenosimo dijelove analize koju za FP potpisuje novinarka Valery Hopkins. "Na Kosovu kod dijela stanovništva i danas postoji snažna privrženost Sjedinjenim Američkim Državama. To je posljedica uloge koju je SAD imao u oslobođenju zemlje od vladavine Slobodana Miloševića 1999. godine.

I dok u glavnom gradu Kosova Prištini i dalje stoji brončani kip bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, osjećaji oko novog američkog predsjednika su podijeljeni.

U tjednima nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, oči svijeta bile su usmjerene prema Ukrajini, baltičkim zemljama i drugim značajnim geopolitičkim pozornicama. No, maleno Kosovo već je postalo poligon na kojemu će se vidjeti kako će se promjene koje je najavio Trump odraziti na međunarodne odnose. Kosovo se geografski nalazi između četiri velika susjeda, i dalje nema vojsku te je bespomoćno bez američkih sigurnosnih jamstava i diplomatskih oslonaca. Trump je zaprijetio kako će povući i jedno i drugo".

Geopolitičko taktiziranje

"Otkad je Kosovo proglasilo neovisnost 2008. godine, priznalo ga je 113 zemalja. Rusija i Kina nisu među tim zemljama, one su podržale Srbiju i pretenzije te zemlje spram navedenog teritorija. SAD je bio među prvim zemljama koje su priznale Kosovo te se borio za njegovu afirmaciju na međunarodnoj pozornici.

Preko 4200 vojnika NATO-a nalazi se u toj zemlji, od čega je njih 650 iz Amerike.

Ambasadorica Kosova u Washingtonu Trumpu je prije njegove inauguracije rekla kako predstavlja naciju koja najviše podržava Ameriku na cijelom svijetu. S obzirom na politiku zatvaranja Amerike koju je Trump najavio, pitanje je hoće li Kosovo biti prioritet SAD-u.
"No, u zemlji postoji srpska manjina koja uglavnom živi na sjeveru zemlje, a koja se djelomično osjeća zarobljenom između Beograda i Prištine. Ta je populacija podržala Trumpa iz protesta", smatra kosovski analitičar Branislav Nešović. Albanska većina je pak dobrim dijelom bila u taboru Clintonovih.

Predsjednička kampanja u SAD-u naelektrizirala je i Srbiju. Lider srpskih radikala Vojislav Šešelj vodio je pro-Trumpovske skupove prošlog ljeta za vrijeme posjete bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena Beogradu".

Likovanje Vojislava Šešelja

"Šešelj je tada pozvao srpske Amerikance da glasaju za Trumpa "za budućnost Srbije".

U međuvremenu, proruski srpski nacionalisti na Kosovu, koji i dalje na tu zemlju gledaju kao na dio Srbije, na Trumpa gledaju kao na ideološkog saveznika. Na sjeveru Kosova, naseljenom pretežito etničkim Srbima, Trumpova se pobjeda na dan izbora slavila do dugo u noć. Ti srpski nacionalisti i dalje se vežu uz srpske institucije te svoj glavni grad vide u Beogradu. Samo nekoliko dana nakon Trumpove pobjede, u Mitrovici su se pojavili plakati Trumpa s natpisom: " Srbi su cijelo vrijeme bili uz njega!"

Navedene tenzije su eskalirale u siječnju, kad je Srbija pokušala uputiti novi vlak, doniran od strane Rusije, iz Beograda u Mitrovicu. Vlak je bio ukrašen ikonama srpskih ortodoksnih svetišta te je na njemu bio slogan " Kosovo je Srbija" na 21 jeziku. Vlak je zaustavljen prije nego što je došao do granice, nakon što je srpski premijer Aleksandar Vučić kazao kako su etnički Albanci na tračnice postavili dinamit, a kosovska vlada poslala specijalnu policiju na granicu kako bi zaustavila ulazak vlaka u zemlju. Nakon toga, retorika između dvije zemlje nastavila se zaoštravati".

Sve oštrija retorika

Srpski predsjednik Tomislav Nikolić rekao je kako je spreman poslati srpsku vojsku na Kosovo, a predsjednik Kosova Hashim Thaci kazao je da Srbija planira implementirati " krimski model na sjeveru njegove zemlje.

Dio međunarodnih političkih analitičara smatra kako takav razvoj događaja nije vjerojatan.

"Srbija se i dalje želi pridružiti europskoj uniji, a Rusija još nije poslala otvorene znakove podrške srpskom nacionalizmu. Smatram kako je Trumpov dolazak na vlast otvorio prostor za puštanje probnih balona", ističe Florian Bieber, direktor Centra za jugoistočne europske studije na Sveučilištu u Grazu u Austriji.

Lumir Abdixhiku, izvršni direktor think tanka Riinvest institut u Prištini, zabrinut je kako bi Trumpova pobjeda mogla pomrsiti globalni poredak, na koji se Kosovo oslanjalo preko 20 godina.

"Mala promjena u američkoj vanjskoj politici imat će velike implikacije za ovaj dio svijeta", ističe.