U HRVATSKOJ će studenti uskoro moći upisivati rodne studije. Iako su ovi studijski programi već uobičajeni u svijetu, a posebice na Zapadu, ovaj na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bit će prvi takav u Hrvatskoj.

O rodnom identitetu sve se više priča u javnosti, u prvom redu zbog nastojanja da se podigne svijest o njemu i njegovim značajkama i važnosti, no pritom ne nedostaje ni kritičara. Nakon što je službena potvrda FFZG-a o pokretanju rodnih studija izašla u javnost, javili su se brojni kritičari ovog programa, posebice na društvenim mrežama. Naime, ljude najviše zanima što su to zapravo rodni studiji te koja će zvanja i poslove moći obavljati studenti koji ih završe.

Što su rodni studiji?

Rodni studiji počeli su se razvijati usporedno sa ženskim studijima 1970-ih godina, a jedan od najpoznatijih studija je na kalifornijskom sveučilištu UCLA. Riječ je o interdisciplinarnom polju fokusiranom na složenu interakciju roda s drugim oznakama identiteta, poput rase, etničke pripadnosti, seksualnosti, nacije i religije. 

Na svjetskim sveučilištima, ponajprije u zapadnim zemljama, rodni studiji počeli su se pojavljivati 90-ih godina prošloga stoljeća, kazali su nam s FFZG-a naglasivši da u Hrvatskoj trenutno ne postoji nijedan cjeloviti studijski program rodnih studija, dok na sveučilištima u Europskoj uniji postoji niz istaknutih programa koji se najčešće izvode na diplomskoj razini u trajanju od jedne ili dvije godine.

Kažu da je upravo taj nedostatak jedan od važnijih motiva za pokretanje rodnih studija u Hrvatskoj.

"Imajući u vidu prisutnu rodnu neravnopravnost, kako ekonomsku, tako i socijalnu te političku, zatim historijsko zaobilaženje ili prešućivanje autorica i teoretičarki u postojećim obrazovnim kurikulima, normalizaciju seksizma u učionicama i u literaturi, kao i stalne prijetnje za ukidanje izborenih ženskih prava, rodni studiji postaju vrlo važni u prepoznavanju, analiziranju, istraživanju i korigiranju rodne nejednakosti", kazala nam je izv. prof. dr. sc. Ankica Čakardić s Odsjeka za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koja će ujedno biti i voditeljica Rodnih studija. 

Dodali su da se potreba za ovim studijem u Hrvatskoj javila još 2000-ih, kada su zabilježeni i inicijalni pokušaji institucionalizacije studija. Međutim, objašnjavaju da se tek u proljeće 2018. godine grupa od desetak profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu aktivirala oko ideje pokretanja rodnih studija i počela ozbiljnije koncipirati program. 

Predavanja će uključivati niz znanosti, a temeljni predmeti bit će usko vezani uz feminizam

Na upit kakav će biti program rodnih studija, s FFZG-a su nam odgovorili da će biti "raznolik i bogat, bilo na sadržajnoj ili disciplinarnoj razini".

Naime, uz 28 izbornih kolegija i seminara koji uključuju znanost o književnosti, kulturalne studije, mediologiju i muzeologiju, filozofiju, antropologiju, povijest, psihologiju, pedagogiju, sociologiju, queer lingvistiku i psihoanalizu, bit će i tri obavezna kolegija: Feministička teorija (u 1. semestru), Rodna povijest (u 2. semestru) i Feministička metodologija (u 3. semestru).

Rekli su nam da spomenuti obavezni kolegiji čine programsku okosnicu studija, nakon kojih se u 4. semestru piše diplomski rad. Također, neki seminari izvodit će se i na stranim jezicima, primjerice na engleskom i talijanskom.

"Ovaj je program namijenjen svima koji su završili prijediplomski studiji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prijediplomski studij iz područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prijediplomski studij iz područja društvenih i humanističkih znanosti ostalih sveučilišta u Hrvatskoj te zemalja Europske unije i regije", navela je Čakardić. 

Gdje se može zaposliti student koji završi rodne studije?

Mnoge najviše zanima što mogu raditi studenti koji završe rodne studije u Zagrebu. Evo koje opcije imaju:

"Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava koje postaje sve značajnije u suvremenom društvu, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama te organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, svakako u znanosti i obrazovanju.

Premda se diplomanti i diplomantice rodnih studija tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru, njihovo specifično znanje i vještine čine ih sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost poput chief diversity officer, gender equality officer i slično", kazala nam je Čakardić.  

Rodne studije na Filozofskom će se moći upisati već u akademskoj godini 2025./2026. Kažu da očekuju velik odaziv studenata 

Na FFZG-u se nadaju da će studijski program biti moguće upisati već u akademskoj godini 2025./2026.

"Nakon što je program rodnih studija prošao na Vijeću fakulteta, potom kroz složen proces vrednovanja na Sveučilištu u Zagrebu, što uključuje i recenzentski postupak odnosno dva inozemna i jedan domaći recenzent, te na Vijeću društveno-humanističkoga područja i Senatu Sveučilišta u Zagrebu, sada nam predstoji još i konačna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kako bismo službeno zaokružili proces akreditacije programa i mogli započeti pripreme za upis na novi studijski program.

S obzirom na izraženu zainteresiranost studenata i studentica da i inače upisuju različite kolegije posvećene temi roda koji se već godinama izvode na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i činjenici da mnogi odlaze na rodne studije izvan Hrvatske jer ih ovdje nisu u mogućnosti upisati, vjerujemo da će interes biti vrlo velik.

Osim toga, istraživanje koje smo provele na Filozofskom fakultetu 2018./2019. ide u prilog tezi da je interes doista izražen. Na godišnjoj razini ćemo upisivati 20 studenata i studentica, premda će predavanja i seminare moći slušati i do 30 studenata i studentica", kazala nam je Čakardić.

Program će izvoditi profesori i profesorice Filozofskog fakulteta u Zagrebu budući da, kako kažu, imaju iznimne kadrovske kapacitete i brojne stručnjakinje i stručnjake iz područja rodnih studija. Riječ je o tridesetak profesora i profesorica s gotovo svih odsjeka ovog fakulteta. 

"Stavljajući u svoj interpretativno-analitički fokus problematiku konstrukcija, reprezentacija i življenog iskustva roda kao sociohistorijski varijabilnog i kulturno posredovanog čimbenika osobnih i kolektivnih identiteta, rodni su studiji danas jedno od najkreativnijih i najpropulzivnijih znanstveno-istraživačkih polja.

Budući da se interdisciplinarna i transdisciplinarna istraživanja rodne problematike već duže vrijeme sustavno provode na različitim odsjecima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njihovo je usustavljivanje i umrežavanje u okviru zasebnoga studijskog programa postalo prijeko potrebnim.

Osmišljavanje i izvođenje diplomskog programa rodnih studija na interdisciplinarnim i transdisciplinarnim načelima uvelike bi doprinijelo daljnjem razvoju inovativnih i kreativnih teorijskih i metodoloških pristupa znanstvenim istraživanjima roda. Zahvaljujući činjenici da je Filozofski fakultet jedna od vodećih domaćih znanstveno nastavnih institucija na području društveno-humanističkih znanosti, upravo je to idealno središte za razvoj rodnih studija", poručuje Čakardić.

Pokreću još niz novih studijskih programa 

Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje, izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača kazala je Indexu da su na FFZG-u uspješno dovršili postupak vrednovanja za ukupno 100 novih i reformiranih prijediplomskih i diplomskih studijskih programa te da su u finalnoj pripremi za početak njihova izvođenja već od ove, 2024./2025. akademske godine, a sve to u sklopu obilježavanja 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Pokretanje novih studijskih programa i reforma postojećih od velike je važnosti ne samo za FFZG kao najstariju nacionalnu instituciju za studij društvenih i humanističkih znanosti nego i za razvoj kulture, obrazovanja i znanosti u našemu društvu. Usto, naš fakultet od svojih početaka izvodi više od dvije trećine svih studijskih programa na zagrebačkome Sveučilištu te ujedno najviše studija u RH i cijeloj regiji, pa i šire", kazala nam je prodekanica Grmača.