ZBOG više od pola milijuna ljudi diljem svijeta koji svake godine umiru od uzroka povezanih s vrućinom, skupina filantropa ulaže 300 milijuna dolara u razvoj rješenja koja spašavaju živote dok globalne temperature nastavljaju rasti. Novac, najavljen ovoga tjedna na pregovorima o klimi COP30 u Brazilu, namijenjen je razvoju podataka i pronalaženju najboljih ulaganja za rješavanje rastućih rizika od ekstremnih vrućina, onečišćenja zraka i zaraznih bolesti.

"Mi smo filantropija. Ne možemo samo nastaviti krpati rupe i oživljavati umirući model razvoja. Dakle, ono što pokušavamo učiniti jest da kroz naš filantropski kapital možemo početi testirati i validirati nova rješenja", rekla je Estelle Willie, direktorica zdravstvene politike i komunikacija u Zakladi Rockefeller, jednom od financijera.

Odvojeno, Brazil, domaćin COP30, pokrenuo je inicijativu pod nazivom Akcijski plan za zdravlje Belem kako bi potaknuo zemlje da prate i koordiniraju svoje zdravstvene politike povezane s klimom u različitim ministarstvima i odjelima.

"Napredak u zdravstvu usporava"

Taj napor dio je šireg fokusa Brazila na pregovorima UN-a o klimi na jačanje sposobnosti zemalja da se pripreme i prilagode pogoršanju klimatskih utjecaja, uključujući poplave, požare, suše, oluje i uragane.

Tih obećanih 300 milijuna dolara stiže povrh jedne do dvije milijarde dolara javnog novca koji se troši za istraživanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje, prema studiji iz 2023. objavljenoj u časopisu PLOS. No specijalisti kažu da je potrebno puno više.

"Napredak u zdravstvu usporava. Postigli smo teško izborene pobjede u zdravstvu kroz tehnologiju, kroz globalni zdravstveni sustav. Ali klimatske promjene sada doslovno pogoršavaju svaki pojedinačni problem i globalno zdravlje", rekla je Willie u intervjuu za Reuters.

S rastućom vrućinom bori se polovica svjetske populacije

U izvješću objavljenom u listopadu u znanstvenom časopisu The Lancet procjenjuje se da broj smrtnih slučajeva od uzroka povezanih s vrućinom i pogoršanih klimatskim promjenama iznosi gotovo 550.000 godišnje.

Dodatnih 150.000 smrtnih slučajeva godišnje može se povezati s onečišćenjem zraka, često izgaranjem fosilnih goriva, ali i pogoršanjem šumskih požara, navodi se u izvješću, dok su i neke zarazne bolesti u porastu. Prijavljeni slučajevi denga groznice također su porasli za 49 posto u odnosu na 1950-e, navodi se.

Agencije UN-a u kolovozu su procijenile da se oko polovica svjetske populacije, odnosno više od 3,3 milijarde ljudi, već bori s rastućom vrućinom. Najranjiviji su djeca, trudnice, starije osobe i radnici na otvorenom, zajedno s "onim zajednicama s najmanje resursa za odgovor", rekao je.